Brazilska Atlantska šuma zabilježila najmanju sječu u četiri desetljeća
BRAZILSKA ATLANTSKA ŠUMA ZABILJEŽILA NAJMANJU SJEČU U 40 GODINA: Brazilska Atlantska šuma, jedan od najugroženijih bioma u zemlji, 2025. je zabilježila najnižu razinu krčenja otkako se sustavno prati njezino stanje. Prvi put od početka mjerenja 1985. da je godišnja brojka pala ispod 10.000 hektara…
Prema novim podacima Atlasa Atlantske šume, posječeno je 8.658 hektara, što je prvi put od početka serije mjerenja 1985. da je godišnja brojka pala ispod 10.000 hektara.
U odnosu na 2024., kada je zabilježeno 14.366 hektara, riječ je o padu od oko 40 posto.
Povijesni pad, ali ne i kraj opasnosti
Podaci su ohrabrujući jer dolaze iz bioma koji je stoljećima pod pritiskom urbanizacije, poljoprivrede i širenja infrastrukture. Atlantska šuma obuhvaća dijelove 17 brazilskih saveznih država, a prema organizaciji SOS Mata Atlântica riječ je o području u kojem živi oko 72 posto stanovništva Brazila i koje generira oko 80 posto nacionalnog BDP-a.
Atlas Atlantske šume zajednički izrađuju SOS Mata Atlântica i brazilski Nacionalni institut za svemirska istraživanja (INPE). Projekt prati ostatke prirodne vegetacije još od 1989., a u najnovijoj metodologiji koristi satelitske snimke Sentinel-2 i kartira očuvanije šumske fragmente veće od tri hektara.
Unatoč padu, stručnjaci upozoravaju da svaka izgubljena površina u ovom biomu ima velik učinak. Prema podacima SOS Mata Atlântice, kada se gledaju šumski fragmenti veći od pola hektara, preostaje oko 24 posto izvorne šumske pokrivenosti; prema strožoj metodologiji Atlasa, koja bilježi očuvanije i zrelije šume veće od tri hektara, ostalo je samo 12,4 posto izvorne pokrivenosti.
Slabiji zakoni mogli bi ugroziti napredak
Uz Atlas, objavljeni su i podaci iz Sustava upozorenja na krčenje Atlantske šume, koji koristi finiju metodologiju i bilježi zahvate veće od 0,3 hektara. Taj sustav pokazuje pad s 53.303 na 38.385 hektara. Razlika između dvaju rezultata ne znači proturječje, nego odražava različite satelite, pragove detekcije i razdoblja promatranja.
Ekološke organizacije zato govore o važnom napretku, ali i o prijelomnom trenutku
Ako se trend nastavi, Atlantska šuma mogla bi se približiti cilju nulte deforestacije u idućim godinama. No taj bi napredak mogao biti zaustavljen slabljenjem brazilskog sustava okolišnog licenciranja. Brazilska vlada je u kolovozu 2025. objavila da je predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva stavio veto na 63 dijela zakona o licenciranju, obrazlažući to zaštitom okoliša i pravnom sigurnošću, no Kongres je krajem studenoga odbacio dio predsjedničkih veta.
Zaštitari prirode upozoravaju da bi prijenos većih ovlasti na lokalne razine i ubrzavanje dozvola za zahvate mogli oslabiti nadzor upravo u područjima gdje su preostali fragmenti šume najvrjedniji. Atlantska šuma tako ulazi u novu fazu: statistika pokazuje povijesni uspjeh, ali budućnost tog uspjeha ovisit će o tome hoće li Brazil zadržati strogu provedbu zakona, nadzor nad ilegalnim krčenjem i političku volju za obnovu jednog od najvažnijih tropskih ekosustava na svijetu.
