Mješovite šume rastu brže iznad tla, ali pod zemljom priča nije tako jednostavna
MJEŠOVITE ŠUME: Mješovite šume često se smatraju otpornijim i produktivnijim rješenjem za europske krajolike koji se mijenjaju pod pritiskom klimatskih promjena. No nova međunarodna studija pokazuje da veća raznolikost stabala ne znači nužno i življi, učinkovitiji podzemni ekosustav.
Istraživanje koje su vodili znanstvenici sa Sveučilišta Umeå i Švedskog sveučilišta poljoprivrednih znanosti, SLU, obuhvatilo je šumska tla na 64 lokacije u četiri europske države. U sklopu projekta analizirani su organizmi koji žive u tlu i način na koji energija iz stabala, lišća i korijenja ulazi u složenu mrežu bakterija, gljiva, grinja, skokuna, pauka, gujavica i drugih organizama.
Podzemna mreža života ne reagira uvijek kao krošnje
Glavni nalaz iznenadio je istraživače: nasadi s više vrsta drveća, iako često proizvode više nadzemne biomase, nisu pokazale jaču podzemnu biološku aktivnost. Naprotiv, u usporedbi s nekim šumama jedne dominantne vrste, mješoviti nasadi imali su nešto slabije rezultate u funkcijama hranidbene mreže tla.
To ne znači da su mješovite šume loše, nego da se njihovi učinci moraju promatrati složenije. Istraživači navode da gušća nadzemna biomasa može jače zasjeniti šumsko tlo, sniziti mikroklimatsku temperaturu i tako usporiti aktivnost organizama koji sudjeluju u razgradnji organske tvari i kruženju hranjiva.
Posebno važnom pokazala se vrsta drveća
Šume u kojima dominiraju brzorastuće vrste s većom potrošnjom resursa i kvalitetnijim otpalim lišćem poticale su brže procese u tlu. Takve zajednice ubrzavaju više trofičkih funkcija, uključujući razgradnju, mikrobnu aktivnost i prijenos energije kroz hranidbenu mrežu. Nasuprot tomu, vrste koje sporije rastu i opreznije troše resurse povezane su sa sporijim podzemnim procesima.
Za upravljanje šumama važna je i kemija lišća i mikroklima tla
Studija pokazuje da se dugoročno zdravlje šuma ne može procjenjivati samo prema rastu krošanja i debljini debla. Ključan dio priče odvija se ispod površine, gdje tlo mora učinkovito obraditi organski materijal i osloboditi hranjiva u obliku koji biljke mogu ponovno koristiti.
Projekt SoilForEUROPE pokrenut je upravo radi boljeg razumijevanja uloge šumske bioraznolikosti tla u uslugama koje pružaju europske šume, osobito u uvjetima klimatskih promjena. Službeni opis projekta navodi da je cilj izgraditi znanstvenu osnovu za bolje upravljanje bioraznolikošću tla i prilagodbu šuma budućim klimatskim pritiscima.
Autori studije zaključuju da za buduće šumarstvo nije dovoljno samo povećavati broj vrsta u šumi
Važno je znati koje se vrste kombiniraju, kakvo lišće i korijenje proizvode, koliko mijenjaju mikroklimu tla i kojim putem usmjeravaju energiju prema podzemnim organizmima.
Drugim riječima, europske šume možda rastu u visinu zahvaljujući raznolikosti, ali njihova dugoročna otpornost ovisit će i o nevidljivom prometu energije ispod šumskog poda.
