Kopenhagen gradi umjetni poluotok za 35.000 stanovnika: kameni nasipi trebali bi ga štititi od rasta mora
KOPENHAGEN GRADI UMJETNI POLUOTOK: Kopenhagen gradi Lynetteholm, jedan od najambicioznijih urbanističko-klimatskih projekata u Europi. Riječ je o umjetnom poluotoku koji bi trebao proširiti grad, stvoriti prostor za novi gradski kvart i istodobno poslužiti kao zaštita od olujnih udara i porasta razine mora.
Projekt je zamišljen kao nastavak dugogodišnjeg širenja Kopenhagena prema moru. Umjesto klasičnog nasipa, danski model spaja obranu od poplava, zbrinjavanje viška zemlje iz građevinskih radova i budući razvoj novog dijela grada.
Prema podacima investitora By & Havn, Lynetteholm će obuhvatiti oko 275 hektara, odnosno površinu usporedivu s približno 385 nogometnih igrališta. Nasipani obod poluotoka protezat će se oko sedam kilometara, a punjenje zemljom trebalo bi biti završeno oko 2050. godine.
Novi kvart i klimatski štit za glavni grad
Lynetteholm se gradi između Refshaleøena i Nordhavna, na ulazu u kopenhašku luku. Danska prometna uprava navodi da će poluotok zauzimati oko 2,8 četvornih kilometara, a većim dijelom služiti kao odlagalište i ponovno korištenje viška zemlje iz građevinskih projekata u Kopenhagenu i okolici. Ispunjavanje prostora trebalo bi trajati 30 do 40 godina, ovisno o dinamici gradnje u gradu.
Dugoročna vizija uključuje novi gradski kvart s prostorom za oko 35.000 stanovnika i približno jednak broj radnih mjesta, uz planirano povezivanje javnim prijevozom i infrastrukturne zahvate koji bi ga bolje uklopili u ostatak Kopenhagena. Službena stranica Grada Kopenhagena Lynetteholm opisuje upravo kao novu četvrt koja može zaštititi grad od olujnih udara sa sjevera i otvoriti prostor za 35.000 stanovnika i 35.000 radnih mjesta.
Ključni građevinski element projekta čine kameni nasipi
Izvođač radova Per Aarsleff objavio je da u drugoj fazi ugrađuje više od 3,1 milijuna tona lomljenog kamena u nasipe duge sedam kilometara. Ti će nasipi na pojedinim dijelovima biti široki do 60 metara i visoki do 16 metara, pri čemu će se gornja tri metra izdizati iznad uobičajene dnevne razine mora.
Osim čvrstog oboda, istočna strana poluotoka planirana je kao veliki zeleni obalni pojas. Prema opisu projekta na danskoj platformi State of Green, oko 78 hektara bit će uređeno kao obalni krajolik s prirodnim rješenjima za zaštitu od poplava. Takav pristup trebao bi ublažiti utjecaj visokih voda, ali i otvoriti nove rekreacijske i prirodne površine uz Øresund.
Projekt koji izaziva i potporu i kritike
Danski parlament odobrio je izgradnju Lynetteholma 2021. godine, a By & Havn je određen kao nositelj projekta. Prije političke odluke provedena je procjena utjecaja na okoliš, a službeni materijali navode da se projekt temelji na projekcijama Međuvladina panela o klimatskim promjenama o budućem porastu razine mora.
No, Lynetteholm nije samo tehnički i urbanistički projekt nego i predmet žestokih rasprava. Kritike se odnose na promet kamiona, buku, utjecaj na okoliš i moguće posljedice za protok vode kroz Øresund prema Baltičkom moru. By & Havn u dokumentima o prijevozu zemlje navodi da se u Lynetteholmu prvotno očekivalo oko 80 milijuna tona viška zemlje, dok su naknadne izmjene kapacitet smanjile na oko 77,8 milijuna tona. U službenim materijalima spominje se i procjena od oko 350 kamionskih tura dnevno, što je jedan od razloga lokalnog nezadovoljstva.
Unatoč kritikama, danska strana projekt predstavlja kao nužan odgovor na klimatske rizike i manjak prostora u brzorastućem gradu
Ministarstvo prometa Danske navodi da je izgradnja u tijeku, da se novi poluotok očekuje oko 2050. godine te da će nastati od viška zemlje iz građevinskih i infrastrukturnih projekata u metropolitanskom području.
Ako planovi budu ostvareni, Lynetteholm bi u idućim desetljećima mogao postati jedan od najprepoznatljivijih primjera europske prilagodbe obalnih gradova klimatskim promjenama. Istodobno, ostaje otvoreno pitanje može li veliki infrastrukturni zahvat istodobno biti rješenje za obranu od mora, novi prostor za život i projekt prihvatljiv za okoliš.
