Toplinske pumpe i električni automobili mogli bi kućanstvima u EU-u uštedjeti više od 2.200 eura godišnje
TOPLINSKE PUMPE I ELEKTRIČNI AUTOMOBILI MOGU EUROPLJANIMA UŠTEDITI VIŠE OD 2.200 EURA GODIŠNJE: Elektrifikacija grijanja i prometa mogla bi europskim kućanstvima donijeti znatne godišnje uštede, pokazuje nova analiza danskog zelenog think tanka CONCITO, na koju se poziva Euronews.
Prema tim procjenama, prelazak na toplinsku pumpu i električno vozilo prosječnom kućanstvu u Europskoj uniji može smanjiti troškove energije za oko 2.200 eura godišnje, i to prije uračunavanja dodatnih poremećaja na tržištu fosilnih goriva.
Najveće uštede u Francuskoj, najmanje u Italiji
Analiza je obuhvatila pet država članica EU-a i pokazala da se potencijalne uštede znatno razlikuju ovisno o cijenama energije, potrošnji kućanstava i nacionalnim uvjetima. Najveća procijenjena godišnja korist zabilježena je u Francuskoj, gdje bi kućanstva prelaskom na toplinsku pumpu i električni automobil mogla uštedjeti oko 3.070 eura. U Španjolskoj bi ušteda iznosila oko 2.000 eura, u Njemačkoj najmanje 1.950 eura, u Poljskoj 1.870 eura, a u Italiji oko 1.780 eura godišnje.
Autori analize ističu da bi uštede mogle biti i veće ako bi države prilagodile poreze i naknade na energiju te poticale korištenje električne energije u razdobljima niže potrošnje. Europska komisija također navodi da pametno punjenje električnih vozila može smanjiti troškove za korisnike jer se vozila mogu puniti kada je električna energija najjeftinija ili kada je proizvodnja iz obnovljivih izvora obilna.
Kontekst cijena energije ostaje važan
Prema najnovijim podacima Eurostata, prosječna cijena električne energije za kućanstva u EU-u u drugoj polovici 2025. iznosila je 28,96 eura za 100 kWh i ostala je znatno iznad razina prije energetske krize 2022. godine.
Istodobno su cijene plina za kućanstva u EU-u porasle na 12,28 eura za 100 kWh, s velikim razlikama među državama članicama; Hrvatska je pritom bila među zemljama s najnižim cijenama plina za kućanstva.
Elektrifikacija kao zaštita od uvozne ovisnosti
Širi argument za elektrifikaciju nije samo manji račun za kućanstva, nego i manja izloženost Europe cjenovnim šokovima na tržištu fosilnih goriva. Eurostat navodi da je EU u 2024. neto uvozom pokrivao 57 posto svojih energetskih potreba. U strukturi energetskog uvoza dominirali su nafta i naftni proizvodi s 67 posto, te prirodni plin s 24 posto.
Zbog toga Europska komisija elektrifikaciju sve više postavlja u središte energetske i industrijske politike. Prema Komisiji, obnovljivi izvori činili su 47,5 posto bruto potrošnje električne energije u EU-u 2024., ali električna energija i dalje pokriva samo 23 posto finalne potrošnje energije. Referentni cilj za 2030. postavljen je na 32 posto, uz najavu Akcijskog plana za elektrifikaciju koji bi trebao ubrzati prelazak na električnu energiju u prometu, industriji i zgradarstvu.
U hrvatskoj verziji Plana za čistu industriju Europska komisija navodi da su visoki troškovi energije jedan od ključnih problema europske industrije, ali i da se kroz Akcijski plan za priuštivu energiju želi ubrzati uvođenje čiste energije i elektrifikacija, učinkovitije koristiti energija te smanjiti ovisnost o uvezenim fosilnim gorivima.
Glavna prepreka za kućanstva ostaju početni troškovi
Toplinske pumpe, električni automobili i kućna infrastruktura za punjenje zahtijevaju znatna ulaganja, pa stvarna isplativost ovisi o subvencijama, lokalnim cijenama struje i plina, stanju zgrade, načinu grijanja i mogućnosti punjenja vozila kod kuće.
No dostupni podaci upućuju na isti zaključak: što je kućanstvo izloženije plinu, nafti i nestabilnim cijenama goriva, to elektrifikacija grijanja i prijevoza postaje financijski i energetski privlačnija.
