Grčko zdravstvo se okreće prevenciji

Grčko zdravstvo se okreće prevenciji
Zdravstveni pregled, Izvor: Kumar Sharma, Pixabay

GRČKO ZDRAVSTVO SE OKREĆE PREVENCIJI: Grčka je pokrenula zdravstveni zaokret koji bi mogao promijeniti način na koji Europa čuva zdravlje. Program “Prolamvano” milijune građana šalje na besplatne preglede prije nego što se bolest razvije – ova promjena već pokazuje ozbiljne rezultate u praksi…

Rezultati ovog zaokreta se mjere spašenim životima i rasterećenim bolnicama.

Od liječenja bolesti do hvatanja rizika na vrijeme

Grčka, zemlja čiji je zdravstveni sustav godinama nosio posljedice financijske krize, starenja stanovništva i pritiska na bolnice, posljednjih godina pokušava promijeniti osnovnu logiku javnog zdravstva: umjesto da sustav reagira tek kada bolest uznapreduje, država želi građane dovesti na pregled dok se problem još može spriječiti ili liječiti jednostavnije.

U središtu tog zaokreta nalazi se nacionalni preventivni program “Prolamvano”, što na grčkom znači “sprječavam” ili “preveniram”. Program je dio šireg nacionalnog plana prevencije “Spyros Doxiadis”, a prema profilu grčkog zdravstva za 2025. koji su izradili Europski opservatorij za zdravstvene sustave, OECD i Europska komisija, financira se iz Mehanizma za oporavak i otpornost EU-a do kraja 2025. godine.

Iako su prvi elementi programa započeli ranije, osobito kroz probir za rak dojke, širenje programa tijekom 2024. i 2025. pretvorilo ga je u jedan od najambicioznijih europskih pokušaja da se prevencija uvede u svakodnevicu milijuna ljudi. Grčki medij To Vima nedavno je izvijestio da je kroz program već obuhvaćeno više od šest milijuna građana, uz oko 200.000 slučajeva otkrivenih u ranoj fazi.

Besplatni pregledi, SMS pozivi i milijuni građana

Model je jednostavan, ali sustavno postavljen: građani dobivaju elektroničke uputnice i SMS obavijesti, a zatim mogu obaviti ciljane preventivne preglede bez financijskog opterećenja. Grčko Ministarstvo zdravstva navodi da je samo program kardiovaskularnih pregleda namijenjen za više od 5,2 milijuna građana u dobi od 30 do 70 godina, uključujući osigurane i neosigurane osobe.

U praksi to znači da se građanima nude pretrage koje mogu otkriti rizike prije nego što postanu hitan medicinski problem: krvne pretrage za kolesterol i šećer, procjena kardiovaskularnog rizika, liječnički pregled, ali i probiri za rak dojke, vrata maternice i debelog crijeva. Europsko kardiološko društvo navodi da grčka kampanja za kardiovaskularni rizik cilja 5,5 milijuna ljudi, a program uključuje i širi probir za najčešće oblike raka.

Posebno je važan rak debelog crijeva, bolest kod koje rano otkrivanje može bitno promijeniti ishod liječenja. Grčko Ministarstvo zdravstva ranije je objavilo da je više od 1,4 milijuna SMS poruka poslano građanima za preuzimanje besplatnih samotestova u ljekarnama, u sklopu programa namijenjenog osobama od 50 do 69 godina.

Zašto Europu zanima grčki model

Grčka sada pokušava dokazati ono o čemu zdravstveni stručnjaci govore desetljećima: prevencija nije samo humanija, nego i jeftinija. Liječenje moždanog udara, srčanog udara ili uznapredovalog raka zahtijeva bolničke kapacitete, skupe lijekove, dug oporavak i često trajnu skrb. S druge strane, rano otkriven povišen tlak, šećer, kolesterol ili početna zloćudna promjena mogu se liječiti jednostavnije, brže i s mnogo boljim izgledima za pacijenta.

Upravo zato brojke iz Grčke privlače pozornost. Prema navodima koje prenosi To Vima, grčki zdravstveni dužnosnici procjenjuju da su kardiovaskularni pregledi pomogli izbjeći više od 60.000 moždanih i srčanih udara. Europska komisija u opisu projekta ističe da je “Prolamvano” osmišljen tako da pokrije gotovo cijelo stanovništvo i omogući pristup preventivnoj skrbi koja spašava živote.

Program ujedno otkriva i širu sliku grčkog zdravstva

U zdravstvenom profilu Grčke za 2025. navodi se da su ishemijska bolest srca, moždani udar te rak debelog crijeva i dojke među glavnim uzrocima prijevremene smrti koja se može izbjeći. Istodobno, 21,9 posto građana koji su prijavili potrebu za zdravstvenom skrbi u 2024. navelo je da tu potrebu nisu uspjeli ostvariti zbog troška, čekanja ili udaljenosti, što je šest puta više od prosjeka EU-a.

Zato “Prolamvano” nije samo zdravstveni program, nego i test može li država vratiti povjerenje građana u sustav tako što će im zdravstvo približiti prije nego što završe na hitnom prijemu. Ako se rezultati potvrde dugoročno, grčki model mogao bi postati putokaz i za druge europske zemlje: ulaganje u pregled danas može značiti manje operacijskih dvorana, manje lista čekanja i manje obitelji suočenih s dijagnozom koja je mogla biti otkrivena ranije.