Kako je Litva postala lider EU-a za čistu energiju
KAKO JE LITVA POSTALA LIDER EU-A ZA ČISTU ENERGIJU? Litva je u samo nekoliko godina izrasla u jedan od najzanimljivijih primjera europske energetske tranzicije. Zemlja koja je desetljećima nosila teret ovisnosti o uvozu energenata, osobito iz Rusije, danas se sve više oslanja na vlastitu proizvodnju iz vjetra i sunca i veliki je uzor ostatku EU.
Prema Euronewsu, udio obnovljive električne energije u domaćoj potrošnji Litve porastao je s oko 15 posto prije pet godina na 50 posto u 2025. godini. Istodobno je broj kućanstava i poduzeća koja sama proizvode obnovljivu električnu energiju, najčešće solarnim panelima, skočio s 18.800 u 2021. na 174.500 u 2025. godini.
Ubrzanje koje je promijenilo energetsku sliku zemlje
Litavski operator prijenosnog sustava Litgrid potvrđuje da je kapacitet vjetroelektrana i solarnih elektrana u zemlji do kraja 2025. dosegnuo 5,5 GW, nakon što je u samo jednoj godini povećan za 1,7 GW. Još 2022. ukupni kapacitet svih obnovljivih proizvođača električne energije bio je manji od tog godišnjeg prirasta.
Takav rast već se odrazio na energetsku bilancu. Prema preliminarnim podacima Litgrida, domaće elektrane pokrile su 74 posto litavske potražnje za električnom energijom u 2025., dok je 2022. taj udio iznosio samo 33 posto. U pojedinim razdobljima proizvodnja iz vjetra i sunca već je premašivala potrošnju, što Litvu približava cilju da postane ne samo samodostatna nego i izvoznik čiste električne energije.
Vlada u Vilniusu taj smjer vidi kao strateški prioritet. Premijer Gintautas Paluckas izjavio je u srpnju 2025. da Litva do 2028. želi proizvoditi više električne energije iz obnovljivih izvora nego što iznosi njezina ukupna godišnja potrošnja. Još ranije, litavsko Ministarstvo financija navelo je da je cilj države do kraja desetljeća proizvesti svu električnu energiju iz obnovljivih izvora i postati izvoznik električne energije.
Energetska neovisnost kao sigurnosno pitanje
Litavski zaokret nije samo klimatska ili industrijska priča. On je i odgovor na geopolitičku ranjivost. Europska komisija objavila je da su Estonija, Latvija i Litva 8. veljače 2025. isključene iz ruskog i bjeloruskog frekvencijskog područja, a dan poslije započele sinkronizaciju s europskim kontinentalnim elektroenergetskim sustavom. Time su baltičke države u potpunosti integrirane u unutarnje energetsko tržište EU-a.
Komisija je pritom naglasila da su baltičke države bile posljednje članice EU-a čije su elektroenergetske mreže još radile u sustavu kojim je frekvencijski upravljala Rusija, što ih je činilo ranjivima na energetsku ucjenu. Sinkronizacija s europskom mrežom dala im je punu kontrolu nad vlastitim elektroenergetskim sustavima i ojačala sigurnost opskrbe u istočnom Baltiku i EU-u u cjelini.
Litavski model zato dobiva šire europsko značenje, ali izazovi ostaju
Europska komisija u okviru plana REPowerEU ističe da ubrzana proizvodnja čiste energije istodobno jača energetsku neovisnost, sigurnost opskrbe i zelenu tranziciju. Cilj EU-a je potpuno se osloboditi ruskih fosilnih goriva, uz brže uvođenje obnovljivih izvora i veća ulaganja u energetsku infrastrukturu.
Izazovi ipak ostaju. Međunarodna agencija za energiju u pregledu litavske energetske politike upozorava da zemlja, unatoč velikom napretku, u finalnoj potrošnji energije i dalje znatno ovisi o uvoznim fosilnim gorivima, osobito u prometu, te da se dio potražnje za električnom energijom još pokriva uvozom.
No upravo je u tome važnost litavskog primjera: tranzicija nije završena, ali se odvija brzinom koja je donedavno bila teško zamisliva. Kriza izazvana ruskom energetskom politikom i ratom u Ukrajini za Litvu je postala poticaj za duboku promjenu — od ranjivog uvoznika prema zemlji koja čistu energiju vidi kao temelj sigurnosti, konkurentnosti i političke neovisnosti.
