Manje uljudnosti prema umjetnoj inteligenciji može značiti manju potrošnju energije
UMJETNA INTELIGENCIJA ENORMNO TROŠI RESURSE: Sve veća popularnost umjetne inteligencije donosi i sve veći energetski račun. Najnovije analize upozoravaju da podatkovni centri koji pokreću AI sustave troše količine električne energije, vode i sirovina usporedive s potrošnjom pojedinih država.
Zbog toga stručnjaci pozivaju korisnike da umjetnu inteligenciju koriste učinkovitije – čak i ako to znači manje uljudnosti u komunikaciji s chatbotovima.
Prema izvješću Sveučilišta Ujedinjenih naroda (UNU), podatkovni centri su tijekom 2025. godine potrošili oko 448 teravatsati električne energije, proizveli približno 208 milijuna tona ugljikova dioksida te potrošili oko 5,5 bilijuna litara vode. Nastavi li se sadašnji trend, te bi se brojke do kraja desetljeća mogle udvostručiti.
Istraživači procjenjuju da umjetna inteligencija trenutno sudjeluje s oko 20 posto u ukupnoj potrošnji energije podatkovnih centara, dok bi do 2030. taj udio mogao dosegnuti 40 posto. U tom bi slučaju podatkovni centri trošili gotovo tri posto ukupne svjetske električne energije, što bi ih, kada bi bili država, svrstalo među najveće svjetske potrošače električne energije.
Nije problem samo treniranje modela
Iako se često govori o golemoj količini energije potrebnoj za razvoj i treniranje velikih jezičnih modela, stručnjaci ističu da najveći dio potrošnje zapravo nastaje tijekom njihove svakodnevne uporabe. Prema procjenama iz izvješća, oko 90 posto energetskih potreba povezanih s umjetnom inteligencijom odnosi se na milijarde korisničkih upita koji se svakodnevno obrađuju u podatkovnim centrima.
Zbog toga istraživači preporučuju sažetije i preciznije upite. Svaka dodatna riječ povećava količinu podataka koje sustav mora obraditi, a time i potrošnju računalnih resursa. U tom kontekstu čak i uobičajene fraze poput „molim“ i „hvala“ imaju određeni, iako relativno mali, energetski trošak kada se zbroje na milijardama interakcija.
Potražnja za energijom raste brže od mreže
Međunarodna agencija za energiju navodi da je potrošnja električne energije u podatkovnim centrima tijekom 2025. porasla za 17 posto, dok je rast u centrima specijaliziranima za umjetnu inteligenciju bio još izraženiji. Istodobno, ulaganja najvećih tehnoloških kompanija u AI infrastrukturu dosegnula su stotine milijardi dolara.
IEA procjenjuje da bi globalna potrošnja električne energije podatkovnih centara do 2030. mogla premašiti 945 teravatsati godišnje, pri čemu će umjetna inteligencija biti glavni pokretač rasta. Stručnjaci upozoravaju da će razvoj AI-ja zahtijevati ne samo nove izvore energije nego i značajna ulaganja u elektroenergetske mreže, sustave hlađenja i upravljanje vodnim resursima.
Iako umjetna inteligencija može pomoći u razvoju učinkovitijih energetskih sustava i tehnologija za smanjenje emisija, njezin ubrzani rast otvara pitanje kako uskladiti digitalnu transformaciju s ciljevima održivog razvoja. Zato autori izvješća pozivaju na veću transparentnost tehnoloških kompanija, odgovornije korištenje AI alata i razvoj globalnih standarda za održivu umjetnu inteligenciju.
