Kolumbija je donijela jednu od najvažnijih odluka za zaštitu Amazone
Kolumbija je donijela jednu od najvažnijih odluka za zaštitu Amazone posljednjih godina. Zabranom novih velikih naftnih i rudarskih projekata želi sačuvati najveću tropsku prašumu na svijetu, usporiti krčenje šuma i zaštititi bioraznolikost koja ima presudnu ulogu u regulaciji globalne klime.
Kolumbija je postala prva država koja dijeli amazonski bazen i koja je odlučila cijelo svoje amazonsko područje trajno zatvoriti za nove velike projekte eksploatacije nafte i rudarenja.
Amazona ispred profita: presedan među amazonskim državama
Odlukom je zaustavljeno planiranje43 nova naftna projekta te 286 zahtjeva za rudarske koncesije koji još nisu bili odobreni ili nisu započeli s radom.
Važno je naglasiti da odluka ne znači automatsko zatvaranje postojećih, već odobrenih projekata. Umjesto toga, cilj je spriječiti daljnje širenje industrijskih zahvata u jednom od ekološki najvrjednijih područja planeta. Kolumbijska vlada ističe kako bi otvaranje novih nalazišta moglo dodatno ubrzati krčenje šuma, ugroziti domorodačke zajednice i narušiti klimatsku ravnotežu cijelog kontinenta.
Amazona u Kolumbiji zauzima oko 42 posto državnog teritorija, a njezine šume predstavljaju golemo skladište ugljika te dom tisućama biljnih i životinjskih vrsta, od kojih mnoge ne postoje nigdje drugdje na Zemlji. Stručnjaci smatraju da očuvanje tog područja ima globalni značaj jer Amazona proizvodi goleme količine kisika, regulira oborine diljem Južne Amerike i usporava klimatske promjene.
Zaštita prirode i domorodačkih zajednica
Osim očuvanja šuma, nova politika ima za cilj zaštititi tradicionalne teritorije brojnih domorodačkih naroda koji stoljećima žive u kolumbijskoj Amazoni. Brojne međunarodne organizacije godinama upozoravaju da upravo širenje rudarenja, izgradnja prometnica i istraživanje nafte često predstavljaju početak intenzivnog krčenja šuma te povećavaju rizik od ilegalne sječe, onečišćenja rijeka i gubitka prirodnih staništa.
Kolumbija već godinama pokušava smanjiti stopu deforestacije, a ova se odluka smatra jednim od najsnažnijih političkih koraka u tom smjeru. Zemlja je još 2018. godine napravila važan iskorak kada je njezin Vrhovni sud Amazoni priznao status subjekta prava te naložio državi donošenje mjera za njezinu zaštitu. Nova zabrana logičan je nastavak takve politike.
Hoće li Kolumbija potaknuti i druge države?
Odluka dolazi u trenutku kada se brojne amazonske države nalaze pred teškim izborom između gospodarskog razvoja temeljenog na eksploataciji prirodnih bogatstava i očuvanja jednog od najvažnijih svjetskih ekosustava. Dok neke zemlje razmatraju otvaranje novih naftnih i rudarskih nalazišta, Kolumbija šalje potpuno drukčiju poruku – da dugoročna zaštita prirode može imati prednost pred kratkoročnim gospodarskim interesima.
Hoće li ovaj potez potaknuti Brazil, Peru, Ekvador i ostale amazonske države na slične odluke, tek će se vidjeti. No stručnjaci smatraju da bi kolumbijski primjer mogao postati važan presedan u međunarodnim klimatskim politikama. Ako se pokaže uspješnim u smanjenju krčenja šuma i očuvanju bioraznolikosti, mogao bi poslužiti kao model za zaštitu drugih ekološki osjetljivih područja diljem svijeta.
