Bivša zračna luka u Ateni pretvara se u jednu od najvećih urbanih zelenih površina u Europi

Nekadašnja međunarodna zračna luka u Ateni, desetljećima jedan od najvećih neiskorištenih prostora u grčkoj prijestolnici, prolazi kroz temeljitu preobrazbu. Tamo nastaje veliki obalni urbani park koji će biti jedan od najambicioznijih projekata prenamjene bivše infrastrukture u Europi.

Na području Ellinikona, južno od središta Atene, nastaje veliki obalni urbani park koji bi trebao postati novo zeleno središte atenske rivijere i jedan od najambicioznijih projekata prenamjene bivše infrastrukture u Europi.

The Ellinikon Park prostirat će se na oko dva milijuna četvornih metara, odnosno približno 200 hektara, a planirano je više od 30.000 stabala i oko tri milijuna grmova. Zelenilo bi trebalo zauzimati približno 70 posto njegove površine. Prema aktualnom planu koji prenosi Euronews, park bi se za javnost trebao otvoriti početkom 2027. godine, dok će se pojedini infrastrukturni sadržaji dovršavati do 2030.

Park je središnji dio znatno većeg projekta The Ellinikon, kojim se prostor nekadašnje atenske zračne luke i okolnog priobalja pretvara u novu gradsku četvrt. Službeni podaci projekta navode oko 600.000 četvornih metara lokalnih zelenih i otvorenih prostora na području cijelog razvoja, kilometar novo uređenih javnih plaža te približno 50 kilometara pješačkih i biciklističkih ruta. Koncept je zamišljen kao svojevrsni „15-minutni grad“, u kojem bi stanovnicima većina svakodnevnih sadržaja bila dostupna pješice, biciklom ili javnim prijevozom.

Park kao odgovor na sve topliju Atenu

Razmjeri projekta posebno dolaze do izražaja u usporedbi s poznatim europskim parkovima. Ellinikon će površinom biti oko 40 posto veći od londonskog Hyde Parka i približit će se veličini berlinskog Tiergartena. No njegova posebnost nije samo u površini. Za razliku od većine velikih povijesnih gradskih parkova, Ellinikon je zamišljen kao obalni park povezan s atenskim priobaljem.

Projektanti pritom park ne promatraju samo kao prostor za rekreaciju, nego i kao dio infrastrukture za prilagodbu grada klimatskim promjenama. U projektiranju su korištene digitalne simulacije mikroklime, toplinske karte i modeli strujanja zraka kako bi se utvrdilo gdje su potrebni hlad, vegetacija i vodeni elementi. Rezultat bi trebala biti mreža takozvanih hladnih ruta na kojima bi temperatura u određenim uvjetima mogla biti i do četiri Celzijeva stupnja niža nego na okolnim asfaltiranim površinama. Odmorišta se projektiraju s više od 60 posto zasjenjene površine, uz očuvanje prirodnog strujanja zraka.

Veliku ulogu imat će vegetacija, ali i vodeni elementi poput kanala, sustava za stvaranje vodene maglice i bazena s malom potrošnjom vode. Cilj je povećati evaporativno hlađenje i poboljšati toplinsku ugodu tijekom sve izraženijih atenskih ljetnih vrućina. Projekt predviđa više od 520 biljnih vrsta, pri čemu bi približno tri četvrtine trebale biti autohtone ili vrste dobro prilagođene lokalnim klimatskim uvjetima.

Arhitektonsko-pejzažni studio Sasaki, uključen u projektiranje parka, navodi da je velik dio prostora zamišljen kao demonstracija obnove grčkog krajolika. Biljni materijal nabavlja se u Grčkoj, dok bi potrebe parka za navodnjavanjem trebale biti pokrivene pročišćenom vodom. Takav pristup trebao bi istodobno povećati biološku raznolikost i smanjiti pritisak na vodne resurse, što je osobito važno u mediteranskom podneblju.

Voda, stari beton i mediteransko bilje postaju dio nove zelene infrastrukture

Upravljanje vodom jedan je od ključnih elemenata projekta. Predviđeno je postrojenje za tercijarno pročišćavanje otpadnih voda kapaciteta do 7.000 kubičnih metara dnevno, a pročišćena voda koristit će se za dopuštene namjene koje ne zahtijevaju pitku vodu, uključujući navodnjavanje. Planiran je i spremnik kapaciteta 10.000 kubičnih metara. Pametni sustav navodnjavanja koristit će podatke meteoroloških i senzora vlage tla kako bi količinu vode prilagodio stvarnim potrebama biljaka, uz potencijalne uštede vode do 90 posto.

Kišnica bi se, prema projektu, trebala u cijelosti zbrinjavati unutar područja parka primjenom zelene i plave infrastrukture. U plan je uključena i obnova prirodnih tokova, među kojima je potok Trachones, koji bi osim ekološke imao i funkciju zaštite od poplava. Time park postaje dio šireg sustava upravljanja ekstremnim vremenskim pojavama, a ne samo velika uređena zelena površina.

Načelo ponovne uporabe primjenjuje se i na materijale nekadašnje zračne luke. Dijelovi starih betonskih ploča ponovno se koriste za potporne zidove, postolja i druge elemente, dok se drobljeni građevinski materijal koristi kao agregat. Za nove površine i popločenja predviđeni su i grčki prirodni materijali, među ostalim mramor iz Kavale i Dionysosa-Pentelija, škriljevac s Karystosa te pješčenjak iz Mandre.

Dio budućeg zelenog sustava već se može vidjeti u Ellinikon Experience Parku, prvom dijelu projekta otvorenom javnosti

Na njegovih približno 75 acres, odnosno oko 30 hektara, posađeno je oko 900 stabala i 80.000 biljaka, s naglaskom na mediteranske i lokalne vrste. Experience Park 2024. dobio je međunarodni certifikat SITES Gold, a prema investitoru riječ je o prvom novom projektu u Europi koji je stekao tu razinu certifikacije u toj kategoriji.

Širi Ellinikon ujedno je jedan od najvećih projekata urbane regeneracije u Europi. LAMDA Development u godišnjem izvješću za 2025. procjenjuje ukupna ulaganja na više od devet milijardi eura, uz očekivanje da će projekt dugoročno donijeti oko milijun dodatnih turista godišnje i približno 70.000 novih radnih mjesta. Metropolitan Park pritom ostaje jedan od njegovih ključnih javnih elemenata – prostor kojim Atena pokušava istodobno obnoviti nekadašnju industrijsko-prometnu zonu, ponovno povezati grad s morem i odgovoriti na rastuće klimatske izazove.

Ako projekt ostvari postavljene ciljeve, nekadašnja zračna luka neće biti tek još jedan veliki građevinski zahvat na atenskoj obali. Ellinikon bi mogao postati primjer kako se napuštena urbana infrastruktura može pretvoriti u zelenu infrastrukturu koja istodobno služi stanovnicima, ublažava ljetne vrućine, racionalnije koristi vodu i vraća prirodu u gusto izgrađeno gradsko područje.