Ruke koje grle stabla

Ruke koje grle stabla
Tree Hug, Izvor: Monsieur Plant

Ruke prekrivene mahovinom nježno obavijaju debla stabala u francuskom parku i prizor gotovo djeluje kao da se čovjek i priroda stapaju u jedno. Instalacija „Tree Hug” umjetnika Christophea Guineta jednostavnom gestom zagrljaja otvara veliko pitanje: koliko smo još povezani sa prirodom oko sebe.

Na prvi pogled prizor djeluje pomalo nestvarno. Iz debla stabala pojavljuju se ljudske ruke prekrivene zelenom mahovinom, obavijaju koru i spajaju se u zagrljaj. Upravo je ta jednostavna, gotovo instinktivna gesta središte umjetničke instalacije „Tree Hug”, koju je francuski umjetnik Christophe Guinet, poznatiji pod umjetničkim imenom Monsieur Plant, postavio u parku Maison de Chateaubriand u Châtenay-Malabryju nedaleko od Pariza.

Zagrljaj između čovjeka i stabla

Instalacija je otvorena od 27. lipnja do 31. kolovoza 2026. u sklopu programa Jardins ouverts, inicijative regije Île-de-France koja tijekom ljeta povezuje umjetnost, kulturu i vrtove. Posebnu simboliku daje joj mjesto na kojem je postavljena: riječ je o povijesnom parku koji je početkom 19. stoljeća oblikovao i zasadio francuski književnik François-René de Chateaubriand. Tako Guinetove mahovinom obrasle ruke danas grle stabla koja su dio kulturne i prirodne baštine stare više generacija.

Guinet objašnjava da radom odaje počast stablima kao tihim čuvarima ekosustava i svjedocima prolaska vremena. Zagrljaj pritom predstavlja privrženost, zahvalnost i potrebu čovjeka da ponovno uspostavi neposredan odnos s prirodom. Granica između ljudskog tijela i biljke namjerno postaje nejasna: ruke kao da izrastaju iz stabla, dok mahovina postupno pretvara čovjeka u dio živog okoliša.

Umjetnost koja je izrasla iz prirode

„Tree Hug” nije nastao samo za park Maison de Chateaubriand. Projekt ima dulju povijest. Guinet je njegovu raniju inačicu predstavio još 2019. u Annecyju, gdje su odljevi ljudskih ruku, izrađeni u suradnji s lokalnim stanovnicima, prekriveni biljnim materijalom i postavljeni oko stabala. Projekt je poslije stigao i u britanski Forest of Dean Sculpture Trail, a 2022. i u park muzeja Louvre-Lens u Francuskoj.

Takav pristup karakterističan je za Monsieura Planta, umjetnika koji već više od desetljeća prirodu ne koristi tek kao temu nego i kao sastavni dio svojega umjetničkog jezika. U njegovim radovima susreću se urbana kultura, botanika, nadrealizam i ekološka pitanja. Umjesto monumentalne poruke ili upozorenja, „Tree Hug” bira nježnost. Posjetitelju ne pokazuje katastrofu koja bi se mogla dogoditi ako prirodu nastavimo zanemarivati, nego odnos koji bismo mogli obnoviti.

Upravo zato instalacija funkcionira gotovo bez objašnjenja. Zagrljaj razumijemo prije nego što pročitamo naziv djela. Otvoreni prsti koji se pružaju oko debla mogu se tumačiti kao zaštita stabla, ali i obrnuto – kao prizor u kojem priroda prihvaća čovjeka natrag.

Više od umjetničke metafore

Poruka dobiva dodatnu težinu kada se pogleda stvarna uloga stabala. Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) ističe da šume pridonose očuvanju biološke raznolikosti, pročišćavanju zraka i vode, skladištenju ugljika te ublažavanju klimatskih promjena. Šume pokrivaju oko 31 posto kopnene površine planeta i dom su većini kopnene biološke raznolikosti. Stablo zato nije izolirani ukras krajolika, nego dio složenog sustava u kojem se isprepleću biljke, životinje, gljive i mikroorganizmi.

Veza s drvećem pritom nije važna samo za okoliš. Istraživanje objavljeno 2024. pokazalo je da su ispitanici koji su kroz prozor mogli vidjeti najmanje tri stabla prijavljivali višu razinu povezanosti s prirodom i boljeg mentalnog blagostanja od onih bez takvog pogleda. Šire međunarodno istraživanje provedeno u 18 zemalja također je pronašlo povezanost između posjećivanja zelenih prostora, osjećaja povezanosti s prirodom i pozitivnog mentalnog blagostanja. Riječ je o povezanostima, a ne jednostavnom dokazu da samo gledanje stabala uzrokuje bolje zdravlje, no rezultati dodatno naglašavaju vrijednost svakodnevnog kontakta s prirodom.

Možda je upravo zato Guinetov rad toliko učinkovit. „Tree Hug” od posjetitelja ne traži razumijevanje složene ekološke teorije. Dovoljan je pogled na dvije zelene ruke oko debla da bi poruka postala jasna: čovjek nije promatrač izvan prirode, nego njezin dio. A ponekad je za podsjetnik na tu činjenicu dovoljan samo jedan zagrljaj.