Autocesta im prolazi tik iznad krovova

U kineskom Guiyangu autocesta ne prolazi pokraj stambenog naselja, nego doslovno iznad njega. Ispod golemog mosta Shuikousi smjestilo se više od deset zgrada, a između pojedinih krovova i kolnika ostaje manje od metra prostora. Prizor otkriva krajnju cijenu života u planinskom velegradu…

Na prvi pogled fotografije iz kineskog Guiyanga djeluju poput računalno stvorene vizualizacije nekog futurističkog grada. Masivna prometnica uzdiže se iznad niza stambenih zgrada, a pojedini krovovi toliko su blizu konstrukciji da se čini kao da autocesta gotovo leži na njima. Ipak, riječ je o stvarnom dijelu grada i neobičnoj posljedici razvoja Guiyanga tijekom posljednjih desetljeća.

Zgrade su stigle nakon mosta

U središtu priče nalazi se most Shuikousi, odnosno njegov prilazni dio. Prema podacima dostupnima uz fotografije agencije NurPhoto, ispod približno 300 metara dugog prilaza mostu nalazi se više od deset stambenih zgrada. Na pojedinim mjestima udaljenost između krova i donje strane konstrukcije manja je od jednog metra.

Zanimljivo je da zgrade nisu bile ondje prije izgradnje prometnice. Most Shuikousi počeo se graditi 1993., a dovršen je u svibnju 1997. godine. Kineski izvor posvećen mostovima navodi da je ukupno dug oko 670 metara te da njegov glavni raspon iznosi 110 metara.

Stambene zgrade podignute su poslije. Prema fotografskim arhivima Getty Imagesa, zemljište je tijekom 1990-ih djelomično izvlašteno zbog gradnje prometnice prema zračnoj luci, a prostor ispod mosta poslije je iskorišten za smještaj obitelji. Zgrade, dovršene 1999. godine, služile su kao objekti za preseljenje stanovnika te kao stanovi s nižim najamninama za obitelji slabijeg imovinskog stanja.

Grad kojem planine određuju pravila

Da bi se razumjelo zašto je takvo rješenje uopće nastalo, potrebno je pogledati geografiju Guiyanga. Glavni grad kineske pokrajine Guizhou nalazi se u izrazito brdovitom i krškom području jugozapadne Kine. Znanstvena istraživanja navode da planinski teren zauzima više od polovice njegova područja, dok velike visinske razlike ozbiljno ograničavaju klasično širenje grada i gradnju prometne infrastrukture.

Istodobno, Guiyang ubrzano raste. Prema istraživanju objavljenom u časopisu Sustainability, broj stanovnika porastao je s približno 100.000 sredinom prošlog stoljeća na više od 6,4 milijuna 2023. godine. Takva kombinacija snažnog demografskog rasta i ograničenog ravnog zemljišta prisiljava urbaniste da grad sve češće promatraju u tri dimenzije – ne samo koliko se može širiti, nego i što se može graditi iznad ili ispod postojeće infrastrukture.

To je vidljivo i u suvremenoj prometnoj mreži. Službeni podaci grada pokazuju da je do 2025. središnje urbano područje Guiyanga raspolagalo s gotovo 5.846 kilometara cesta, dok je izgrađena kombinirana mreža prigradske željeznice, gradske željeznice i autobusnog prijevoza.

Inženjersko čudo, ali i težak kompromis

Prizor Shuikousija zato se može promatrati kao spektakularan primjer prilagodbe grada zahtjevnoj geografiji, ali teško ga je nazvati idealnim urbanističkim rješenjem. Stanovanje neposredno ispod prometnice donosi vrlo konkretne probleme. Fotografski izvještaji iz 2023. navode da prolazak teških vozila može izazivati vibracije koje osjećaju stanovnici zgrada ispod mosta.

Tu su i pitanja buke, prašine, kvalitete zraka, dnevnog svjetla i opće kvalitete stanovanja. Upravo zbog toga Shuikousi nije samo zanimljivost koja dobro izgleda na fotografijama društvenih mreža. On pokazuje koliko ekstremna mogu postati rješenja kada se milijunski grad mora razvijati na prostoru kojim dominiraju planine, brežuljci i krški reljef.

Guiyang pritom nastavlja širiti prometnu infrastrukturu. Grad je tijekom posljednjih godina gradio obilaznice, radijalne prometnice, željezničke veze i sustave javnog prijevoza kako bi rasteretio starije gradske četvrti. Službeni gradski izvori još su ranije navodili sustav četiriju prstenastih prometnica i 16 radijalnih cesta, što pokazuje koliko je prometna povezanost važna za daljnji razvoj grada.

Shuikousi je tako istodobno simbol inženjerske prilagodljivosti i upozorenje o granicama urbanog rasta. Dok automobili prolaze nekoliko metara – a ponegdje manje od metra – iznad krovova, ispod njih se odvija sasvim običan život. Upravo taj nevjerojatan spoj autoceste i nečijeg doma možda najbolje pokazuje koliko drukčije gradovi izgledaju kada geografija diktira pravila.