Rotterdam je prepolovio prostor za automobile

Rotterdam pretvara Hofplein, nekoć jedan od najprometnijih gradskih čvorova, u zeleni trg s manje automobila, 150 stabala i golemim spremnikom kišnice. Već tijekom radova promet je snažno pao, a projekt pokazuje kako se središte grada može mijenjati bez gubitka njegove dostupnosti građanima.

Nekada simbol grada prilagođenog automobilima, rotterdamski Hofplein prolazi kroz jednu od najzanimljivijih urbanih transformacija u Nizozemskoj. Veliki prometni kružni tok oko poznate fontane postupno postaje zeleniji gradski trg na kojem će mnogo više prostora pripasti pješacima, biciklistima, zelenilu i javnom prijevozu.

Radovi su započeli u travnju 2025., a prema službenim informacijama Grada Rotterdama trajat će do kraja 2027. godine. Umjesto sadašnjih pet prometnih traka, u konačnom će ih rješenju ostati samo dvije, smještene uz rub trga, dok će tramvaj nastaviti prometovati Hofpleinom.

Od 44.000 na manje od 18.000 automobila dnevno

Najzanimljiviji podatak, međutim, nije ono što će se dogoditi nakon završetka projekta, nego ono što se događa već sada. Prema najnovijim podacima Grada Rotterdama, Hofpleinom je prije promjena prolazilo oko 44.000 automobila dnevno, dok ih sada prolazi manje od 18.000. Istodobno, gradsko središte ostalo je dostupno, a broj automobila i dalje postupno pada.

To je važan rezultat za gradove koji razmišljaju o smanjivanju automobilskog prometa, ali strahuju da će takve mjere paralizirati središte. Rotterdam je tijekom radova uveo obilazne pravce, digitalno informiranje putnika i koordinirano upravljanje prometom. Promjene su unesene i u navigacijske sustave poput Google Mapsa, Apple Mapsa, TomToma i Wazea, dok grad vozače potiče na korištenje P+R parkirališta i nastavak putovanja javnim prijevozom.

Projekt već privlači i međunarodnu pozornost. Rotterdam navodi da grad posjećuju delegacije iz Nizozemske i inozemstva kako bi proučile način na koji se tako velika prometna transformacija provodi usred aktivnog gradskog središta. Hofplein se pritom opisuje kao svojevrsni europski ogledni primjer prelaska prema zelenijoj i prometno rasterećenoj gradskoj jezgri.

150 stabala i milijun litara kišnice ispod trga

Prometna transformacija samo je dio priče. Na novom Hofpleinu bit će posađeno približno 150 stabala, uključujući djelomično već odrasla stabla, uz velike površine s drugim biljkama. Zelena infrastruktura trebala bi pomoći u poboljšanju kvalitete zraka, povećanju bioraznolikosti i smanjenju problema urbanog toplinskog otoka.

Posebno zanimljivo rješenje skriveno je ispod površine. Ispod trga gradi se spremnik koji će moći prihvatiti oko milijun litara kišnice. Tijekom snažnih oborina voda će se privremeno zadržavati umjesto da odmah optereti kanalizacijski sustav, a tijekom sušnih razdoblja moći će se ponovno koristiti za navodnjavanje stabala i ostalog zelenila. Time isti infrastrukturni sustav istodobno odgovara na dva problema klimatskih promjena – intenzivne pljuskove i dulja sušna razdoblja.

Još je upečatljiviji očekivani učinak na ljetne temperature. Analiza naručena od Grada Rotterdama pokazala je da bi nova zelena konfiguracija mogla smanjiti prosječnu osjetnu temperaturu za više od 7 °C, pri čemu će se učinak povećavati kako stabla budu rasla i stvarala više sjene.

Od mjesta kroz koje se prolazi do mjesta na kojem se ostaje

Hofplein je zato mnogo više od projekta sadnje stabala. Rotterdam istodobno mijenja promet, upravljanje vodom, mikroklimu i način korištenja javnog prostora. Fontana, jedan od prepoznatljivih simbola grada, ostaje središnja točka, ali će joj građani ubuduće moći lakše prići, zadržati se uz nju ili jednostavno prošetati zelenilom.

Transformacija je povezana i sa širim razvojem središta Rotterdama, u kojem grad planira tisuće novih stanova. Više stanovnika znači i veći pritisak na javni prostor, pa gradske vlasti žele povećanje gustoće stanovanja pratiti kvalitetnijim ulicama, trgovima i zelenim površinama.

Upravo zbog toga Hofplein može biti zanimljiv primjer i drugim europskim gradovima. Umjesto da automobilsku dostupnost promatra kao jedini preduvjet funkcioniranja središta, Rotterdam pokušava dokazati da se dio cestovnog prostora može vratiti ljudima i prirodi, a da grad pritom ne postane nedostupan.

Pad s približno 44.000 na manje od 18.000 automobila dnevno možda je zasad i najuvjerljiviji dokaz da takva transformacija nije samo lijepa vizualizacija budućeg zelenog trga. Promjena se već događa – dok je grad oko njega i dalje u pokretu.