Glasaj za Hrvatsko stablo 2026. godine

Četiri stabla iz različitih krajeva Hrvatske ove se godine bore za titulu Hrvatskog stabla 2026. Murva, maslina, platana i česmina ne natječu se samo ljepotom i starošću: svako od njih čuva priču o ljudima, mjestima i tradiciji. Glas građana odlučit će koje će Hrvatsku predstavljati u Europi 2027.!

U Hrvatskoj je počelo javno glasovanje za jedno od najzanimljivijih domaćih natjecanja posvećenih prirodnoj i kulturnoj baštini. Od 1. do 30. rujna građani mogu odabrati Hrvatsko stablo 2026. godine, a pobjednik će dobiti priliku predstavljati Hrvatsku na međunarodnom natjecanju Europsko stablo 2027. godine.

Ovogodišnji izbor posebno je zanimljiv jer se za naslov bore četiri vrlo različita stabla: Domjanićeva murva iz Adamovca, Maslina želja iz Opuzena, Platana koja spaja iz Rijeke i Česmina Račišće s otoka Korčule. Glasovati se može jednom putem službene stranice natjecanja Hrvatsko stablo 2026. godine.

Od Domjanićevih stihova do stabla na nekadašnjoj granici

Možda je upravo raznolikost priča najveća vrijednost ovogodišnjeg izbora. Domjanićeva murva u Adamovcu bijela je murva (Morus alba) procijenjene starosti veće od 150 godina. Povezana je sa zavičajem pjesnika Dragutina Domjanića, a pod njezinom krošnjom održava se pjesnički festival „Pod murvu na Krče“, koji okuplja kajkavske pjesnike iz različitih dijelova Hrvatske. Stablo je tako postalo mjesto na kojem se susreću priroda, književnost, kajkavska baština i lokalna zajednica.

Potpuno drukčiju priču donosi Maslina želja iz Opuzena. Riječ je o maslini staroj približno 40 godina koja svoju posebnost ne duguje iznimnoj starosti, nego običaju koji se razvio oko nje. U božićno vrijeme ljudi na njezine grane ostavljaju poruke sa svojim željama, a uz stablo se nalazi i velika kamena klupa, zbog čega je prostor postao mjesto susreta i druženja.

Treći kandidat dolazi iz Rijeke. Platana koja spaja raste na Delti, na prostoru koji je nekoć razdvajao Rijeku i Sušak. Prema podacima HRT-a, posađena je nakon Drugog svjetskog rata kao simbol povijesnog ujedinjenja dvaju dotad razdvojenih gradova. Danas njezina simbolika nadilazi samu hortikulturnu vrijednost – stablo podsjeća na nekadašnje granice, ali istodobno govori o njihovu nestajanju i povezivanju ljudi.

Dvjesto godina pod krošnjom česmine

Najstariji ovogodišnji finalist dolazi iz Račišća na Korčuli. Česmina Račišće, odnosno hrast crnika (Quercus ilex), procijenjena je na oko 200 godina. Impresivno stablo ima sedam snažnih izboja, opseg veći od 13 metara, dok njegova krošnja zauzima površinu veću od 500 četvornih metara.

Posebno je zanimljivo objašnjenje kako je stablo uspjelo preživjeti toliko dugo. Česmina raste na zajedničkom zemljištu, lokalno poznatom kao „mrginj“, što je pridonijelo njezinu očuvanju. Istodobno podsjeća na nekadašnju važnost česmine u tradicionalnoj brodogradnji. Prema priči uz kandidaturu, njezino je drvo korišteno i u račiškoj Pumpureli, pa stablo predstavlja živu poveznicu između prirode, pomorske tradicije i života otočne zajednice.

Ne pobjeđuje najveće stablo, nego najbolja priča

Upravo je to osnovna ideja natjecanja. Hrvatsko stablo godine ne bira se prvenstveno prema visini, starosti ili ljepoti, nego prema priči koja ga povezuje s ljudima i lokalnom zajednicom. Nacionalni izbor u Hrvatskoj organizira se od 2017. godine, kada je Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije postala nacionalni koordinator natjecanja Tree of the Year. Natjecanje se provodi u suradnji s Fakultetom šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskim šumama i Hrvatskim agrometeorološkim društvom.

Hrvatska već ima i zapažen rezultat na europskoj pozornici. Zaljubljeni ginko iz Daruvara osvojio je 2020. godine drugo mjesto u izboru za Europsko stablo godine, prikupivši 28.060 glasova.

Ovogodišnje internetsko glasovanje traje do 30. rujna, a pobjednik će biti proglašen tijekom listopada. Nakon toga slijedi europska pozornica i prilika da jedna hrvatska priča o stablu dopre do publike diljem kontinenta.

Murva koja čuva kajkavsku poeziju, maslina na kojoj ljudi ostavljaju svoje želje, platana koja simbolizira ujedinjenje grada ili dvjestogodišnja česmina koja pamti generacije otočana – izbor je zapravo mnogo više od glasovanja za najljepše stablo. To je izbor priče koju Hrvatska želi poslati Europi.