Phoenix ima preko 320 kilometara cesta prekrivenih hladnim asfaltom

Phoenix je prešao granicu od 200 milja ulica prekrivenih svjetlijim, reflektirajućim slojem koji asfaltu pomaže da upije manje sunčeve topline. Projekt pokazuje da i obična cesta može postati alat protiv urbanih toplinskih otoka, ali znanstvena mjerenja otkrivaju i važne kompromise u praksi. ljetno.

U jednom od najtoplijih velikih gradova SAD-a cesta više nije samo prometna infrastruktura. Phoenix je početkom rujna objavio da je dosegnuo 200 milja, odnosno oko 322 kilometra ulica prekrivenih takozvanim Cool Pavement slojem, reflektirajućim premazom koji se nanosi preko postojećeg asfalta. Program je pokrenut 2020., a cilj mu je jednostavan: smanjiti količinu Sunčeve energije koju tamni asfalt apsorbira i tako ublažiti zagrijavanje gradskih četvrti.

Prema podacima grada, takva površina može tijekom dana biti oko 6,7 °C hladnija od uobičajenog starijeg asfalta. O važnosti projekta izvijestio je i SmartCitiesWorld, ističući da Phoenix postojeće ulice pokušava pretvoriti u dio infrastrukture za prilagodbu klimatskim promjenama.

Zašto svjetlija cesta može hladiti grad?

Princip je sličan razlici između crne i bijele majice ostavljene na ljetnom suncu. Klasični tamni asfalt ima malu reflektivnost i velik dio Sunčeva zračenja pretvara u toplinu. Tijekom dana zagrijava se, a pohranjenu toplinu zatim satima otpušta u okolinu. Upravo je to jedan od razloga zbog kojih gusto izgrađeni gradovi noću ostaju osjetno topliji od okolnih područja.

Cool Pavement povećava reflektivnost površine. Phoenix na postojeći asfalt nanosi svjetliji zaštitni sloj koji odbija veći dio Sunčeva zračenja, pa cesta apsorbira manje energije. Grad program više ne tretira samo kao pokus: reflektirajući premazi uključeni su u redovito održavanje kolnika, a lokacije su raspoređene po gradskim četvrtima. Detalje programa i rezultate istraživanja Phoenix objavljuje na svojoj službenoj stranici Cool Pavement Program.

Posebno je zanimljivo što projekt od početka prati Arizona State University (ASU). Znanstvenici nisu mjerili samo temperaturu površine nego i temperaturu zraka, reflektivnost materijala te toplinsko opterećenje koje osjeća čovjek. Prva faza istraživanja trajala je od srpnja 2020. do srpnja 2021., dok je druga generacija premaza CoolSeal 2.0 testirana od 2022. godine.

Nova studija pokazuje korist – ali i neočekivan problem

Najzanimljiviji podatci stižu iz znanstvenog rada objavljenog u lipnju 2026. u časopisu Urban Climate. Istraživači su na području od približno 11.500 četvornih metara u sjevernom Phoenixu dugotrajno pratili ponašanje reflektirajućeg kolnika. Rezultati pokazuju da je površinska temperatura mogla biti do 8,3 °C niža, dok je temperatura ispod površine pala do 3,9 °C. Najveće prosječno smanjenje temperature zraka zabilježeno je kasno poslijepodne i početkom večeri te je u jednoj od korištenih metoda iznosilo oko 0,58 °C.

No svjetlija cesta donosi i zanimljiv kompromis. Energija koja više ne završava u asfaltu mora nekamo otići – dio se reflektira prema okolini. Znanstvenici su zato tijekom sredine dana utvrdili blago pogoršanje toplinske ugode pješaka zbog povećanog reflektiranog kratkovalnog zračenja. Drugim riječima, kolnik može biti znatno hladniji, a čovjek koji stoji pokraj njega ne mora se u svakom trenutku osjećati jednako toliko ugodnije.

Istraživanje je otkrilo još jedan važan podatak: prosječna solarna reflektivnost promatranog premaza tijekom 21 mjeseca smanjila se za 53 posto, s 0,28 na 0,13. To pokazuje da trajnost reflektirajućih svojstava mora biti jedan od ključnih kriterija pri procjeni dugoročnih koristi i troškova ove tehnologije.

Cesta sama neće pobijediti vrućinu

Phoenixovih 200 milja ipak predstavlja iznimno vrijedan eksperiment u stvarnim gradskim uvjetima. Umjesto malog pokusnog parkirališta ili laboratorijskog modela, riječ je o stotinama kilometara stvarnih ulica izloženih ekstremnoj arizonskoj vrućini, prometu i vremenskim utjecajima.

Rezultati pritom pokazuju zašto prilagodba gradova ekstremnim temperaturama vjerojatno neće imati jedno čarobno rješenje. Reflektirajući kolnici mogu smanjiti temperaturu površine i pridonijeti hladnijem zraku, osobito u kasnijem dijelu dana, ali najbolje rezultate mogu dati kao dio šire strategije koja uključuje sadnju stabala, povećavanje sjene, zelenu infrastrukturu, prilagođene građevinske materijale i smanjivanje površina koje nepotrebno akumuliraju toplinu.

Upravo je zato Phoenix zanimljiv i europskim gradovima. Njegov eksperiment pokazuje da borba protiv urbanih toplinskih otoka ne mora početi velikim i skupim građevinskim projektima. Ponekad se dio rješenja već nalazi pod našim nogama – samo asfalt treba početi promatrati kao aktivan dio klimatske infrastrukture grada.