Najbolji gradovi na svijetu za biciklizam u 2026. godini, prema mišljenju lokalnog stanovništva

Bicikl više nije samo prijevozno sredstvo za rekreaciju, nego jedan od ključnih odgovora na gužve, buku i onečišćenje u gradovima. Novo globalno istraživanje otkriva gdje je 2026. najlakše živjeti na dva kotača – a na vrhu ljestvice našao se grad koji je uspio nadmašiti čak i Kopenhagen, Montreal i Beč…

Kada se govori o gradovima prilagođenima biciklistima, prve asocijacije obično su Kopenhagen, Amsterdam ili Utrecht. No novo istraživanje časopisa Time Out pokazuje da iskustvo ljudi koji svakodnevno sjedaju na bicikl može dati nešto drukčiju sliku.

U velikom godišnjem istraživanju sudjelovalo je više od 24.000 stanovnika gradova diljem svijeta, a ispitanici su, među ostalim, ocjenjivali koliko je jednostavno kretati se njihovim gradom biciklom. Za konačnu globalnu ljestvicu uzet je samo najbolje ocijenjeni grad iz svake države, što objašnjava i neka iznenađenja u poretku.

Cambridge ispred Kopenhagena, a Montreal iznenadio Sjevernu Ameriku

Na prvom mjestu našao se britanski Cambridge, gdje je čak 83,2 posto ispitanika vožnju biciklom ocijenilo dobrom ili izvrsnom. Grad ima nekoliko velikih prednosti: razmjerno je malen, teren je uglavnom ravan, a desetljećima se razvija infrastruktura koja bicikl tretira kao svakodnevno prijevozno sredstvo. Prema podacima koje navodi Time Out, oko trećine putovanja u Cambridgeu obavlja se upravo biciklom.

Drugo mjesto zauzeo je Montreal s 82,5 posto pozitivnih odgovora. Rezultat je posebno zanimljiv zbog hladnih kanadskih zima, ali grad posljednjih godina snažno ulaže u infrastrukturu. Time Out navodi više od 1.000 kilometara biciklističkih ruta te razvoj mreže zaštićenih koridora Réseau express vélo, čiji se pojedini dijelovi održavaju i tijekom zime.

Tek na trećem mjestu nalazi se Kopenhagen sa 79,2 posto. To, međutim, teško možemo nazvati porazom danske prijestolnice. Stanovnici Kopenhagena svakodnevno biciklima prijeđu oko 1,44 milijuna kilometara, a iza tog rezultata stoje desetljeća planiranja odvojenih biciklističkih staza, sigurnijih raskrižja i prometnih rješenja kojima se usporavaju automobili.

Slijede Šangaj sa 78 posto i Beč sa 77,7 posto pozitivnih ocjena. Austrijska prijestolnica posebno je zanimljiva iz hrvatske perspektive jer pokazuje koliko se biciklistička kultura može razviti i u velikom srednjoeuropskom gradu. Time Out navodi da Beč raspolaže s oko 1.800 kilometara biciklističke infrastrukture.

Među prvih deset još su Varšava, Marakeš, Taipei, Stockholm i Sevilla. Ljubljana je zauzela 19. mjesto na svjetskoj ljestvici s 64,4 posto pozitivnih ocjena, čime je postala najbolje rangirani grad iz neposrednog hrvatskog susjedstva.

Tajna nije samo u kilometrima biciklističkih staza

Rezultati otkrivaju nešto važnije od samog poretka. Grad prilagođen biciklistima ne nastaje jednostavno iscrtavanjem nekoliko kilometara crvene boje uz prometnicu. Presudna je povezana mreža koja omogućuje sigurno putovanje od početne točke do stvarnog odredišta – škole, radnog mjesta, trgovine, kolodvora ili središta grada.

Dobar primjer takvog pristupa je nizozemski Utrecht. Iako zbog metodologije Time Outa Nizozemsku na ovogodišnjoj globalnoj ljestvici predstavlja Rotterdam, Utrecht pokazuje koliko daleko može otići sustavno planiranje. Prema službenim podacima grada Utrechta, grad ima oko 420 kilometara biciklističkih staza, a 56 posto stanovnika u središte dolazi biciklom. Čak 94 posto stanovnika posjeduje najmanje jedan bicikl.

Posebno je impresivna infrastruktura oko glavnog željezničkog kolodvora. Stationsplein ima 12.500 mjesta i grad ga opisuje kao najveću garažu za bicikle na svijetu. Otvorena je 24 sata dnevno, prvih 24 sata parkiranja je besplatno, a digitalni sustav bicikliste vodi prema slobodnim mjestima.

Takva ulaganja pokazuju zašto je uspješna biciklistička politika zapravo mnogo više od gradnje staza. Utrecht u svojoj biciklističkoj strategiji bicikl povezuje sa zdravljem, čišćim zrakom, manjom prometnom bukom i kvalitetnijim javnim prostorom. Grad pritom smanjuje broj parkirališnih mjesta za automobile na ulicama kako bi dobio više prostora za zelenilo, igrališta, pješake i bicikliste.

Upravo je to možda najvažnija poruka ovogodišnje ljestvice. Najbolji biciklistički grad nije nužno onaj s najviše kilometara staza, nego onaj u kojem stanovnik ne mora posebno razmišljati može li nekamo biciklom. Kada su ruta, raskrižja, parkiranje i veza s javnim prijevozom sigurni i jednostavni, bicikl prestaje biti alternativni prijevoz i postaje jedan od najpraktičnijih načina svakodnevnog kretanja gradom.

Lista 20 najboljih gradova