Kina želi uzgajati hranu duboko pod zemljom
Duboko ispod kineskih rudarskih gradova mogla bi niknuti nova vrsta poljoprivrede. Znanstvenici predlažu da se napušteni rudnici ugljena pretvore u laboratorije za uzgoj hrane, gdje bi svjetlo, voda, temperatura i zrak bili precizno nadzirani – gotovo kao na svemirskoj postaji. I sve to pod zemljom.
Ideja možda zvuči kao prizor iz znanstvenofantastičnog filma, ali iza nje stoji sasvim ozbiljan istraživački projekt. Tim znanstvenika iz kineske pokrajine Shanxi predložio je da se dio napuštenih rudnika ugljena pretvori u eksperimentalne laboratorije za poljoprivredu u potpuno zatvorenim i kontroliranim uvjetima. Istraživanje je objavljeno u kolovozu 2026. u časopisu China Mining Magazine, a o prijedlogu je početkom rujna detaljno izvijestio South China Morning Post.
Razlog zbog kojega kineski stručnjaci razmišljaju upravo o rudnicima lako je razumjeti. Kina bi do 2030. mogla imati oko 15.000 zatvorenih ili napuštenih rudnika, a riječ je o golemoj infrastrukturi koja nakon prestanka eksploatacije ugljena ne mora nužno ostati beskorisna. Znanstveni pregled mogućnosti korištenja napuštenih rudnika također procjenjuje da bi njihov broj do kraja desetljeća mogao dosegnuti približno 15.000 te upozorava da njihovo nekontrolirano napuštanje može donijeti probleme s podzemnim vodama i onečišćenjem. Više o tome može se pročitati u znanstvenom radu o ponovnoj uporabi podzemnih rudarskih prostora.
Farma bez sunca, kiše i godišnjih doba
Podzemna farma bila bi gotovo potpuna suprotnost tradicionalnoj poljoprivredi. U rudarskim hodnicima nema Sunčeve svjetlosti ni kiše, pa bi biljke ovisile o umjetnoj rasvjeti te sustavima koji bi nadzirali temperaturu, vlagu, vodu, strujanje zraka i količinu ugljikova dioksida. Istraživači iz Shanxija smatraju da bi upravo mogućnost preciznog upravljanja tim parametrima rudnike mogla učiniti zanimljivim laboratorijima za proučavanje uzgoja hrane u zatvorenim okolišima. Prema izvještaju SCMP-a, postojeće električne mreže, ventilacija, tuneli i izvori podzemne vode mogli bi se iskoristiti umjesto izgradnje cijelog pogona od početka.
Dodatna je mogućnost korištenje geotermalne energije, dok bi se rudnička voda, nakon odgovarajuće obrade, mogla ponovno upotrebljavati za navodnjavanje. Takva prenamjena uklapa se u širu raspravu o tome što učiniti s golemim brojem zatvorenih kineskih rudnika. Znanstvenici su posljednjih godina predlagali njihovo korištenje za skladištenje energije, podzemne spremnike vode, iskorištavanje geotermalne topline i druge infrastrukturne projekte, što detaljnije opisuje studija o resursima napuštenih rudnika i ugljičnoj neutralnosti.
Razmjeri raspoloživog prostora impresivni su
Kineski izvori navode procjenu prema kojoj bi zatvoreni rudnici mogli raspolagati s oko 7,2 milijarde prostornih metara podzemnog prostora pogodnog za različite oblike prenamjene. Taj je podatak naveo i kineski akademik Yuan Liang, a prenijela ga je poljoprivredna uprava grada Wuhana u izvještaju o eksperimentalnom uzgoju biljaka u napuštenom rudniku.
Ipak, cilj novog prijedloga nije pretvoriti tisuće rudnika u kilometarske podzemne plantaže. Znanstvenici ih prije svega vide kao istraživačke poligone na kojima se može ispitivati kako biljke reagiraju kada su gotovo potpuno odvojene od prirodnog okoliša. Takva bi istraživanja mogla pomoći u razvoju proizvodnje hrane na mjestima na kojima je klasična poljoprivreda vrlo teška ili nemoguća.
Salata je već rasla 245 metara ispod zemlje
Najzanimljivije je što Kina već ima praktično iskustvo s takvim pokusima. U gradu Daye u pokrajini Hubei istraživači su u napuštenom dijelu rudnika bakra Tonglushan uspješno uzgajali maslačastu salatu na dubini od približno 245 metara. Projekt su provodili stručnjaci Tehnološkog sveučilišta Hubei i partnerske tvrtke u sklopu istraživanja tehnologije „biljne tvornice“ u napuštenom rudniku. Fotografije i pojedinosti pokusa objavio je Hubei Daily odnosno portal cnhubei.com.
Uvjeti ondje zapravo imaju nekoliko neočekivanih prednosti. Prema izvještaju poljoprivredne uprave Wuhana, temperatura na dubini od 245 metara tijekom godine ostaje između približno 25 i 28 Celzijevih stupnjeva, dok je relativna vlažnost oko 70 do 80 posto. Najveći nedostatak je, naravno, potpuni izostanak Sunčeve svjetlosti. Taj je problem riješen LED rasvjetom čiji se spektar može prilagoditi potrebama pojedinih biljaka. Istraživači su pritom procijenili da kontrolirani uzgoj može skratiti vegetacijski ciklus pojedinih kultura za 20 do 40 posto.
Upravo bi mogućnost potpunog nadziranja okoliša mogla takve rudnike učiniti vrijednim znanstvenim laboratorijima. Istraživači u njima mogu mijenjati intenzitet i spektar svjetlosti, sastav zraka, temperaturu, vlagu te količinu vode i hranjivih tvari, a zatim precizno pratiti reakciju biljaka. Takvo znanje nije zanimljivo samo za podzemnu poljoprivredu nego i za proizvodnju hrane u pustinjama, polarnim područjima, zatvorenim naseljima pa i tijekom budućih dugotrajnih svemirskih misija.
Od ideje do široke primjene, međutim, još je dug put
Novi prijedlog za rudnike ugljena zasad je istraživački koncept i predloženi sustav još nije terenski ispitan. Trebat će odgovoriti na pitanja sigurnosti starih rudarskih hodnika, kvalitete vode i zraka, potrošnje električne energije, troškova LED rasvjete te održavanja složenih automatiziranih sustava.
No simbolika je teško previdjeti. Prostori iz kojih se desetljećima vadio ugljen, gorivo koje je pokretalo kinesku industrijalizaciju, jednoga bi dana mogli poslužiti sasvim drukčijoj svrsi. Umjesto ugljena iz njihovih bi dubina moglo stizati znanje potrebno za proizvodnju hrane u svijetu u kojem su klima, raspoloživo zemljište i dostupnost vode sve manje predvidivi.
