Europljani pretvaraju prilaze, terase i dvorišta u solarne elektrane!
Solarni paneli više nisu rezervirani samo za krovove. U Europi se električna energija sve češće proizvodi i na prilazima kućama, terasama te dvorišnim stazama. Inovativni solarni opločnici pretvaraju obične površine u male elektrane, ali otvaraju i pitanje njihove isplativosti i trajnosti.
Energetska revolucija u Europi dobiva neočekivan smjer. Nakon solarnih krovova i balkonskih elektrana, na red su došle površine po kojima svakodnevno hodamo ili parkiramo automobile. Zahvaljujući inovativnim fotonaponskim tehnologijama, obični betonski opločnici i asfalt mogu se zamijeniti posebnim solarnim elementima koji istodobno služe kao podna obloga i proizvode električnu energiju. Riječ je o pristupu koji bi mogao promijeniti način na koji projektiramo privatna dvorišta, ali i javne gradske prostore.
Mađarska inovacija koja pretvara dvorišta u elektrane
Kako izvještava Euronews, među predvodnicima ove tehnologije nalazi se mađarska tvrtka PLATIO, koja od 2016. razvija solarne opločnike namijenjene pješačkim stazama, terasama, prilazima kućama i javnim površinama. Njezina su rješenja danas prisutna u 13 europskih zemalja.
Jedan od zanimljivijih primjera realiziran je 2018. godine u mađarskom Kecskemétu, gdje je na prilazu obiteljskoj kući postavljena solarna površina od svega devet četvornih metara. Instalirana snaga sustava iznosi 1,7 kWp, što omogućuje proizvodnju električne energije za dio osnovnih kućanskih potreba, poput rada hladnjaka, LED rasvjete i manjih kuhinjskih uređaja.
Još ambiciozniji projekt realiziran je 2021. godine u dvorištu stambene zgrade sa šest stanova nedaleko od Frankfurta. Ondje je ugrađen sustav snage 6,64 kWp, čiji je teorijski proizvodni potencijal dovoljan za pokrivanje godišnje potrošnje električne energije prosječnog trosobnog kućanstva, uz odgovarajuće uvjete proizvodnje.
Slična rješenja razvija i britanska tvrtka SolarPave, koja je među svojim projektima predstavila solarni prilaz obiteljskoj kući te podnu površinu balkona.
Kako funkcionira solarni pločnik i koliko je isplativ?
Za razliku od klasičnih fotonaponskih modula, solarni opločnici moraju izdržati znatna mehanička opterećenja. Zato se koriste posebno ojačane konstrukcije i kaljeno protuklizno staklo koje štiti solarne ćelije, a istodobno omogućuje prolazak sunčeve svjetlosti. Po odgovarajuće projektiranim površinama moguće je hodati, pa čak i parkirati automobil.
Ipak, tehnologija ima određena ograničenja. Horizontalno postavljeni paneli u pravilu proizvode manje električne energije od optimalno nagnutih krovnih sustava. Njihovu učinkovitost dodatno mogu smanjiti prljavština, zasjenjenje i visoke temperature.
Zbog toga se razdoblje povrata ulaganja ne može jednostavno procijeniti. Ovisi o cijeni sustava, osunčanosti, potrošnji proizvedene energije i troškovima ugradnje. Solarni opločnici zasad su posebno zanimljivi ondje gdje se ionako planira obnova popločenja, pa ista površina može dobiti dodatnu energetsku funkciju.
Širi trend decentralizirane proizvodnje električne energije potvrđuje i izvješće udruženja SolarPower Europe. Prema njihovoj analizi iz 2025., mali priključni solarni sustavi, ovisno o uvjetima, mogu pokriti između 5 i 25 posto godišnjih potreba kućanstva za električnom energijom. Njihov procijenjeni povrat ulaganja iznosi od dvije do šest godina, premda se ti podatci odnose na male priključne sustave, a ne na skuplje solarne opločnike.
Hoće li i gradski trgovi uskoro proizvoditi električnu energiju?
Potencijal ove tehnologije ne završava na privatnim dvorištima. Gradski trgovi, šetnice, pješačke zone i javni prostori mogli bi postati mjesta lokalne proizvodnje električne energije, osobito ondje gdje postavljanje klasičnih solarnih panela nije moguće ili bi narušilo izgled prostora.
Za hrvatske gradove, posebice one s velikim brojem sunčanih dana, takva rješenja mogla bi biti zanimljiva pri obnovi javnih površina, uređenju turističkih zona ili izgradnji novih održivih naselja. Proizvedena električna energija mogla bi se koristiti za javnu rasvjetu, senzore, informacijske sustave ili druge manje lokalne potrošače.
Pritom valja uzeti u obzir i širu održivost rješenja. Solarni opločnici nisu zamjena za zelenilo ili vodopropusne površine, a njihovu opravdanost treba usporediti s klasičnim krovnim elektranama, koje su često učinkovitije i jeftinije.
Kako ističe Global Solar Council, rast zanimanja za solarnu energiju pokazuje da građani žele veću kontrolu nad vlastitim troškovima i energetskom opskrbom.
Upravo je to najvažnija poruka ove inovacije: budući pametni gradovi neće proizvoditi energiju samo na krovovima svojih zgrada. Proizvodit će je na različitim površinama koje nas okružuju, pretvarajući postojeću infrastrukturu u aktivan dio energetskog sustava.
