Najveći električni trajekt na svijetu zaplovio je bez kapi dizela!
Električna revolucija stigla je i na more! Najveći električni trajekt na svijetu započeo je redovitu plovidbu između Argentine i Urugvaja. Dug čak 130 metara, prevozi više od 2.000 putnika i stotine automobila, a pokreću ga goleme baterije. Je li ovo početak kraja dizelskih trajekata kakve poznajemo?
Pomorski promet, tradicionalno snažno oslonjen na fosilna goriva, upravo je dobio jedan od najuvjerljivijih dokaza da elektrifikacija više nije rezervirana samo za manje brodove i kratke gradske linije. Trajekt China Zorrilla, izgrađen u Australiji, započeo je komercijalnu plovidbu između Buenos Airesa u Argentini i grada Colonia del Sacramento u Urugvaju, preko estuarija Río de la Plata.
Prema informacijama australskog brodogradilišta Incat Tasmania, riječ je o najvećem baterijskom električnom brodu na svijetu, čiji bi uspjeh mogao otvoriti novo poglavlje u razvoju održivog pomorskog prijevoza.
Ploveća elektrana s baterijama težima od 250 tona
Novi trajekt dug je 130 metara, širok približno 32 metra i može istodobno prevoziti do 2.100 putnika i 225 automobila. Izgrađen je u brodogradilištu Incat u Hobartu na Tasmaniji, za južnoameričkog brodara Buquebus.
No njegova najvažnija karakteristika skriva se ispod putničkih paluba. Umjesto velikih dizelskih motora, trajekt pokreće baterijski sustav kapaciteta većeg od 40 megavatsati (MWh). Prema specijaliziranom portalu The Maritime Executive, kapacitet iznosi približno 41 MWh, a električna energija napaja osam elektromotora povezanih s osam vodomlaznih propulzora.
Ukupna masa baterija premašuje 250 tona, a sustav obuhvaća više od 5.000 baterijskih modula. Takva tehnologija omogućuje brodu plovidbu brzinom od približno 25 čvorova, odnosno 46 kilometara na sat.
Posebno je zanimljivo što se baterije pune snažnim sustavima za brzo punjenje u lukama. Prema PV Magazine Australia, punjenje traje približno 60 do 90 minuta, ovisno o operativnim uvjetima. Takva infrastruktura omogućuje održavanje redovite putničke linije na približno 55 kilometara dugoj ruti između dviju država.
Tiša plovidba bez ispušnih plinova
Osim smanjenja emisija, električni pogon donosi i znatno drukčije iskustvo putovanja. Putnici više nisu izloženi uobičajenoj buci i vibracijama snažnih brodskih dizelskih motora, a tijekom plovidbe nema ni izravnih ispušnih emisija iz pogonskog sustava.
Direktor Incata Craig Clifford, koji je sudjelovao u prvom komercijalnom putovanju, posebno je istaknuo upravo odsutnost karakteristične buke i vibracija, što je opisao kao jednu od najuočljivijih razlika u odnosu na konvencionalne trajekte.
Plovilo pritom nudi i sadržaje kakvi se očekuju na velikim međunarodnim putničkim linijama, uključujući približno 2.300 četvornih metara bescarinskog prodajnog prostora.
Svečano predstavljanje trajekta održano je 21. listopada 2026. u Buenos Airesu, uz predstavnike argentinskih i urugvajskih vlasti. Kako potvrđuje i službeno priopćenje argentinske vlade, projekt uključuje i izgradnju infrastrukture za punjenje velike snage na obje strane estuarija.
Ipak, važno je naglasiti da plovidba bez izravnih emisija ne znači automatski potpuno klimatski neutralan prijevoz. Ukupni ugljični otisak ovisi o izvorima električne energije, proizvodnji baterija i njihovom životnom vijeku. Najveće ekološke koristi ostvaruju se kada električna energija dolazi iz obnovljivih izvora.
Početak velike elektrifikacije pomorskog prometa?
Uspjeh trajekta China Zorrilla mogao bi imati posljedice daleko izvan Južne Amerike. Brodogradilište Incat Tasmania već radi na tri nova baterijska električna trajekta duljine 129 metara za danskog prijevoznika Molslinjen, kao i na dva hibridna plovila duljine 78 metara.
Kako navodi pomorski portal Shippax, početak komercijalne plovidbe najvećeg električnog broda na svijetu pokazuje da baterijski pogon postaje ozbiljna alternativa tradicionalnim brodskim motorima, čak i kada je riječ o plovilima velikog kapaciteta.
Za europske zemlje s razvijenim trajektnim prometom, uključujući Hrvatsku, ovakav razvoj tehnologije posebno je zanimljiv. Brojne jadranske linije povezuju kopno i otoke na udaljenostima koje bi, uz odgovarajuću infrastrukturu i prilagođena plovila, mogle biti pogodne za elektrifikaciju.
Naravno, najveći izazovi ostaju visoki početni troškovi, izgradnja snažnih punionica u lukama, dostupnost električne energije i ograničenja baterijskog kapaciteta na duljim rutama.
No poruka koju šalje China Zorrilla prilično je jasna: električni pomorski promet više nije samo eksperimentalna tehnologija ili daleka vizija budućnosti. Veliki putnički brodovi već danas mogu prevoziti tisuće ljudi bez izgaranja fosilnih goriva tijekom plovidbe.
A ako se ovakva tehnologija nastavi razvijati, možda ćemo u ne tako dalekoj budućnosti i između hrvatskih otoka putovati velikim, tihim električnim trajektima, bez mirisa dizela i oblaka ispušnih plinova.
