Može li asfalt hladiti gradove? Phoenix je pronašao rješenje koje bi moglo promijeniti naše ulice

Može li obična cesta postati oružje protiv nesnosnih ljetnih vrućina? Američki Phoenix prekriva asfalt posebnim svijetlim slojem koji odbija Sunčeve zrake i snižava temperaturu prometnica. Rezultati su obećavajući, ali otkrivaju i neočekivan problem: hladnija cesta ne znači uvijek ugodniju šetnju za sve.

Dok se gradovi diljem svijeta suočavaju sa sve duljim i intenzivnijim toplinskim valovima, američki Phoenix, jedan od najtoplijih velikih gradova SAD-a, provodi zanimljiv eksperiment. Umjesto skupih sustava hlađenja, gradske vlasti odlučile su promijeniti nešto što se nalazi gotovo posvuda – asfalt.

Kako piše portal Tomorrow.City, projekt takozvanih hladnih kolnika (cool pavements) pokazuje da se temperatura prometnica može znatno smanjiti primjenom posebnih reflektirajućih premaza. No istraživanja otkrivaju da ova tehnologija ima i određena ograničenja.

Asfalt koji odbija Sunčevu toplinu

Tradicionalni tamni asfalt apsorbira velik dio Sunčeva zračenja, zbog čega se tijekom ljeta snažno zagrijava. Akumuliranu toplinu zatim postupno oslobađa tijekom večeri i noći, pridonoseći stvaranju takozvanih urbanih toplinskih otoka.

Phoenix je 2020. godine pokrenuo pilot-projekt u osam gradskih četvrti, zamijenivši uobičajeni završni sloj asfalta posebnim svijetlosivim reflektirajućim premazom. Njegova je osnovna funkcija odbijati veći dio Sunčeva zračenja i tako spriječiti pretjerano zagrijavanje prometnica.

Grad je pritom uspostavio suradnju sa znanstvenicima sa Sveučilišta Arizona State University (ASU), koji su tijekom nekoliko godina pratili učinke nove tehnologije.

Rezultati su bili ohrabrujući. Prema službenim podatcima Grada Phoenixa, temperatura površine tretiranog asfalta tijekom najtoplijeg dijela dana bila je približno 5,8 do 6,7 °C niža nego kod tradicionalnog asfalta.

Posebno je zanimljivo što hladni kolnici zadržavaju manje topline i nakon zalaska Sunca, čime mogu ublažiti noćno zagrijavanje urbanih područja.

Projekt se postupno širio, a prema izvješćima iz kolovoza 2026. godine Phoenix se približavao ukupnoj duljini od 320 kilometara prometnica s reflektirajućim premazom.

Neočekivani problem: hladniji asfalt ne znači nužno i manje vrućine za pješake

Iako se tehnologija pokazala učinkovitom u snižavanju temperature prometnica, znanstvenici su otkrili zanimljiv paradoks.

Reflektirajući asfalt odbija više Sunčeva zračenja prema okolini, što znači da pješaci tijekom najtoplijeg dijela dana mogu biti izloženi većoj količini reflektiranog toplinskog zračenja.

Prema istraživanju ASU-a objavljenom 2026. godine, površinska temperatura reflektirajućih kolnika bila je prosječno oko 3 °C niža od temperature običnog asfalta. Međutim, srednja temperatura zračenja kojoj su izloženi pješaci tijekom podneva bila je 2,4 do 3 °C viša.

Drugim riječima, cesta može biti hladnija, a čovjek koji njome prolazi ne mora osjećati jednako poboljšanje.

Istraživanje je također pokazalo da su učinci na temperaturu zraka relativno skromni, najčešće nekoliko desetinki Celzijeva stupnja. Ipak, tijekom večeri hladni kolnici mogu pridonijeti ugodnijim uvjetima.

Dodatni izazov predstavlja trajnost reflektirajućeg premaza. Drugo istraživanje iz 2026. godine pokazalo je da se njegova sposobnost odbijanja Sunčeva zračenja tijekom 21 mjeseca smanjila za 53 posto.

Zbog toga stručnjaci upozoravaju da hladni kolnici nisu univerzalno rješenje. Najbolje rezultate mogli bi ostvarivati na velikim parkiralištima, prometnicama i drugim površinama na kojima se pješaci ne zadržavaju dugo.

Što hrvatski gradovi mogu naučiti od Phoenixa?

Iskustvo Phoenixa posebno je zanimljivo za hrvatske gradove, u kojima ljetne vrućine sve više utječu na kvalitetu života, osobito u gusto izgrađenim područjima s malo zelenila.

Zagreb, Split, Rijeka, Osijek i drugi gradovi imaju velike asfaltirane površine koje tijekom ljeta akumuliraju toplinu. Primjena reflektirajućih premaza mogla bi biti jedan od načina ublažavanja tog problema, osobito prilikom redovitog održavanja prometnica i parkirališta.

Međutim, najvažnija pouka američkog projekta jest da nijedna tehnologija sama po sebi ne može riješiti problem urbanog pregrijavanja.

Hladne kolnike potrebno je kombinirati sa sadnjom stabala, povećanjem zelenih površina, stvaranjem hlada, primjenom propusnih materijala i boljim urbanističkim planiranjem.

Zanimljivo je i da reflektirajući premazi mogu donijeti dodatne gospodarske koristi. Prema istraživanju predstavljenom 2024. godine, smanjeno toplinsko opterećenje asfalta moglo bi produljiti životni vijek prometnica i smanjiti dugoročne troškove njihova održavanja, iako su za pouzdanu procjenu ušteda potrebna daljnja istraživanja.

Za hrvatske jedinice lokalne samouprave to otvara zanimljivu mogućnost: umjesto da se asfaltiranje promatra isključivo kao komunalni zahvat, ono bi moglo postati i dio strategije prilagodbe klimatskim promjenama.

Phoenix pokazuje da budućnost otpornijih gradova ne mora uvijek uključivati spektakularne tehnološke inovacije. Ponekad je dovoljno drukčije razmišljati o materijalima koje svakodnevno koristimo.

Jer u gradovima budućnosti možda neće biti važno samo koliko imamo zelenih površina, nego i koliko se zagrijavaju ceste kojima svakodnevno prolazimo.