Novi nacionalni park veći je od nekih europskih država

Australija je napravila povijesni korak u zaštiti prirode. Nakon više od desetljeća borbe ekologa, osnovan je golemi nacionalni park koji će štititi tisuće koala i njihova šumska staništa. No iza ove velike pobjede krije se i upozorenje: bez hitne zaštite šuma koale bi mogle nestati iz divljine.

Australska savezna država Novi Južni Wales donijela je jednu od najvažnijih odluka za očuvanje prirode u svojoj novijoj povijesti. Parlament je 23. listopada 2026. usvojio zakon kojim se osniva Great Koala National Park, odnosno Veliki nacionalni park koala, zaštićeno područje površine približno 4.780 četvornih kilometara.

Smješten između gradova Kempsey i Grafton, na srednjoj sjevernoj obali Novog Južnog Walesa, novi park postat će drugi najveći nacionalni park te australske savezne države.

Kako izvještava australski ABC News, riječ je o završetku više od desetljeća dugih nastojanja znanstvenika, ekoloških organizacija i lokalnog stanovništva da se zaustavi nestajanje šuma u kojima žive jedne od najprepoznatljivijih australskih životinja.

Dom za 12.000 koala i više od stotinu ugroženih vrsta

Prema službenim podacima vlade Novog Južnog Walesa, nacionalni park obuhvatit će postojeća zaštićena područja i dodatnih približno 178.000 hektara državnih šuma i drugog javnog zemljišta.

Procjenjuje se da na tom području živi oko 12.000 koala, približno 36.000 velikih letećih kuskusa (greater gliders) te više od stotinu ugroženih biljnih i životinjskih vrsta. Očuvanje njihovih staništa jedan je od glavnih ciljeva projekta.

Koale su posebno osjetljive na gubitak šumskih površina jer se gotovo potpuno oslanjaju na eukaliptusova stabla, koja im pružaju hranu i zaklon. Sječa šuma, urbanizacija, požari i klimatske promjene desetljećima smanjuju njihova prirodna staništa.

Prema upozorenjima australskih vlasti, bez odlučnih mjera zaštite koale bi do 2050. godine mogle nestati iz divljine u Novom Južnom Walesu. Zbog toga stvaranje velikog, međusobno povezanog šumskog područja predstavlja mnogo više od simbolične geste.

Posebno je važno povezivanje dosad odvojenih šumskih cjelina. Takvi ekološki koridori omogućuju životinjama sigurnije kretanje, pronalaženje hrane i partnera za razmnožavanje, čime se dugoročno povećavaju izgledi za opstanak njihovih populacija.

Deset godina borbe za šume koje su polako nestajale

Jedan od najzaslužnijih za stvaranje parka australski je aktivist za zaštitu prirode Ashley Love, koji je prije više od desetljeća počeo upozoravati na sve rjeđa opažanja koala u regiji.

Stanovnici su mu govorili da životinje koje su nekada redovito viđali u okolnim šumama postupno nestaju. Upravo su ta svjedočanstva potaknula dugogodišnju kampanju za zaštitu njihovih staništa.

Love je pozdravio osnivanje nacionalnog parka, ali i upozorio da posao još nije završen. Pojedini dijelovi zaštićenog područja i dalje su međusobno odvojeni, a određene važne šumske cjeline ostale su izvan njegovih granica.

Njegova upozorenja pokazuju da sama veličina nacionalnog parka nije dovoljna. Za učinkovitu zaštitu bioraznolikosti presudni su kvaliteta staništa, njihova povezanost i dugoročno upravljanje.

Osnivanje parka istodobno donosi velike promjene lokalnoj drvnoj industriji. Australske vlasti još su u rujnu 2025. uvele privremenu zabranu sječe na području predviđenom za zaštitu, što je pogodilo dio pilana i zaposlenika.

Vlada je zato najavila financijsku pomoć radnicima i poduzećima, prekvalifikacije te ulaganja u nove gospodarske mogućnosti. Prema vladinu programu potpore, početne mjere odnosile su se na približno 300 radnih mjesta u drvnoj industriji.

Nacionalni park koji bi mogao promijeniti budućnost cijele regije

Osim očuvanja prirode, australske vlasti očekuju da će novi park postati međunarodno privlačno odredište za ekoturizam. Posjetitelji će moći upoznavati jedinstvene šumske ekosustave, promatrati životinje u prirodnom okruženju i sudjelovati u obrazovnim programima.

Važnu ulogu u upravljanju imat će i australski starosjedilački narodi Gumbaynggirr i Dunghutti, čija je kulturna baština stoljećima povezana s tim krajolikom.

Zanimljiv je i model financiranja. Dio budućih troškova upravljanja parkom planira se pokrivati prihodima od ugljičnih kredita, koji će se ostvarivati očuvanjem šuma i sprječavanjem emisija povezanih sa sječom. Projekt je dobio regulatorno odobrenje, a početak rada parka očekuje se do kraja 2026. godine.

Australski primjer pokazuje kako zaštita prirode može postati temelj novog modela regionalnog razvoja, u kojem očuvane šume nisu prepreka gospodarstvu, nego njegova dugoročna vrijednost.

Za europske zemlje, uključujući Hrvatsku, ovo je važna poruka. Povezivanje zaštićenih područja, očuvanje prirodnih staništa i razvoj održivog turizma mogu istodobno pridonijeti zaštiti bioraznolikosti i kvaliteti života lokalnog stanovništva.

Veliki nacionalni park koala zato nije samo pobjeda za jednu ugroženu životinjsku vrstu. On je dokaz da dugogodišnji pritisak građana, stručnjaka i organizacija za zaštitu prirode može dovesti do odluka koje će oblikovati budućnost čitavih ekosustava.