Kineski rekordni izvoz tehnologija za čistu energiju mogao bi smanjiti emisije CO2 za 8400 milijuna tona
Kina više nije samo najveći svjetski proizvođač solarnih panela, baterija i električnih vozila. Njezin rekordni izvoz zelenih tehnologija mogao bi spriječiti emisiju čak 8,4 milijarde tona CO₂. Nova analiza otkriva kako kineska industrija ubrzano mijenja globalnu energetiku i borbu protiv klimatskih promjena.
Dok se svijet suočava s energetskom nesigurnošću, rastućim cijenama fosilnih goriva i sve ozbiljnijim posljedicama klimatskih promjena, Kina postaje jedan od najvažnijih pokretača globalne energetske tranzicije. Prema istraživanju finskog Centra za istraživanje energije i čistog zraka (CREA), kineski izvoz tehnologija čiste energije tijekom 2026. mogao bi ostvariti dosad nezabilježen učinak na smanjenje emisija stakleničkih plinova.
Kako prenosi Euronews, oprema koju Kina izveze tijekom ove godine mogla bi, nakon ugradnje i početka uporabe, omogućiti izbjegavanje približno 450 milijuna tona emisija CO₂ godišnje. To je otprilike jednako godišnjim emisijama Brazila.
Rekordni rast izvoza: kineske tehnologije osvajaju svijet
Podaci za prvih devet mjeseci 2026. pokazuju izniman rast kineskog izvoza gotovo svih ključnih tehnologija potrebnih za energetsku tranziciju.
U usporedbi s istim razdobljem prethodne godine, izvoz električnih automobila i teških vozila porastao je 61 posto, vjetroturbina 45 posto, baterija 39 posto, a solarne opreme 22 posto.
Prema analizi objavljenoj na portalu Carbon Brief, samo solarna oprema i vjetroturbine izvezene tijekom 2026. mogle bi godišnje proizvoditi približno 800 teravatsati električne energije. To odgovara proizvodnji približno stotinu termoelektrana na ugljen.
Još je impresivniji njihov dugoročni učinak. Ako se sadašnji trendovi nastave do kraja godine, tehnologije izvezene tijekom 2026. mogle bi tijekom svojeg ukupnog uporabnog vijeka spriječiti emisiju čak 8,4 milijarde tona CO₂.
Riječ je o količini većoj od zbroja godišnjih emisija Sjedinjenih Američkih Država i Indije. Važno je naglasiti da se ta brojka odnosi na višegodišnje kumulativno smanjenje emisija, a ne na jednu godinu.
Usporedbe radi, procijenjeni učinak kineskog izvoza iz 2024. iznosio je pet milijardi tona, a izvoza iz 2025. približno 6,8 milijardi tona CO₂ tijekom životnog vijeka opreme.
Azija predvodi energetsku revoluciju, a fosilna goriva gube prednost
Posebno zanimljiv dio istraživanja odnosi se na države u razvoju, koje sve snažnije prihvaćaju kineske tehnologije.
Prema podacima analitičkog centra Ember, kineski izvoz čistih energetskih tehnologija u jugoistočnu Aziju do rujna 2026. porastao je gotovo 160 posto na godišnjoj razini.
Razlog nije samo zabrinutost zbog klimatskih promjena. Poremećaji u opskrbi naftom i plinom, povezani sa sukobom s Iranom i problemima u Hormuškom tjesnacu, dodatno su potaknuli države ovisne o uvozu energenata da ubrzaju ulaganja u obnovljive izvore energije.
Tajland, Vijetnam i Laos potiču ugradnju solarnih sustava i kupnju električnih vozila, dok je Indonezija najavila ambiciozan cilj izgradnje 100 gigavata solarnih kapaciteta do 2029. godine.
Istraživanje pokazuje da bi čak 76 posto ukupnog smanjenja emisija tijekom životnog vijeka opreme izvezene u prvih devet mjeseci 2026. moglo biti ostvareno u državama globalnog juga. Više od polovice tog učinka odnosi se na južnu i jugoistočnu Aziju.
To nije slučajno. Solarni paneli ugrađeni u državama čija se proizvodnja električne energije još uvijek snažno oslanja na ugljen mogu zamijeniti znatno više emisija nego jednaka oprema ugrađena u elektroenergetske sustave s većim udjelom obnovljivih izvora.
