Priroda se obnavlja u „dosad neviđenim razmjerima”

Priroda se obnavlja u „dosad neviđenim razmjerima”: Staništa divljih životinja obnavljaju se najbržim tempom ikad zabilježenim, navodi se u novom izvješću UN-a, prema kojem se revitaliziraju ekosustavi čija je ukupna površina jednaka veličini Kazahstana – devete najveće zemlje na planetu.
Izvješće Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) procjenjuje da je u tijeku aktivna obnova kopnenih, morskih i slatkovodnih staništa na površini od 252 milijuna hektara u 149 zemalja, čime se pritom podupire više od milijun „zelenih” radnih mjesta.
Izvršna direktorica UNEP-a Inger Andersen izjavila je da smo „svjedoci nastajanja jednog od najvećih pokreta za prirodu u zabilježenoj povijesti”, no upozorila je da je napredak još uvijek prespor.
Godine 2021. vlade su se obvezale na obnovu oko milijardu hektara do 2030. godine, uz obećanje da će do kraja desetljeća 30 % degradiranih ekosustava biti obuhvaćeno procesom obnove.
Dok su kopneni ekosustavi na dobrom putu, obnavlja se tek 23 % degradiranih morskih i obalnih područja. Slatkovodni ekosustavi, koji nestaju najbržom stopom, obnavljaju se u udjelu od svega 5 %.
Jedan od problema jest financiranje, odnosno njegov nedostatak. U izvješću se navodi da bi se godišnja ulaganja u obnovu do 2030. godine trebala povećati više od četiri puta – sa 64 milijarde dolara na 296 milijardi dolara.
Ovog su tjedna stigle ohrabrujuće vijesti po tom pitanju: Zeleni klimatski fond (GCF) izvijestio je o rekordnoj godini financiranja, pri čemu je 3,3 milijarde dolara dodijeljeno projektima prilagodbe klimatskim promjenama i njihova ublažavanja u zemljama u razvoju.




