U Hrvatskoj je sve više pametnih gradova i sela
U gradovima danas diljem svijeta živi 54 posto stanovništva, a 2050. godine procjenjuje se da će taj broj narasti na 66 posto. Neki smatraju i na oko 70 posto. Normalno je da gradovi privlače ljude zato što nude bolje uvjete života, posao, obrazovanje i zabavu. Istovremeno su gradovi stavljeni pred velike izazove zato što ekološka, socijalna i gospodarska održivost mora pratiti širenje gradova.
Jedno od rješenja je digitalna transformacija gradskih usluga. Time bi u stvarnom vremenu pametni gradovi mogli odgovoriti na potrebe građana. I hrvatski gradovi prihvaćaju svjetski trend pametnih gradova. Njima se priključuju i sela. Pametni gradovi i sela u Hrvatskoj, polako postaju dio svakodnevice.
Što je pametna uprava
Koncept pametni grad predstavlja viziju urbanog razvoja. Ona naprednom primjenom tehnologija omogućava održivo upravljanje gradskim resursima i višu kvalitetu života građana. U Apsolonu koji se bavi strateškim planiranjem te lokalnim i regionalnim razvojem općenito, odlučili su provjeriti koliko su naši gradovi ‘pametni’. Također i utvrditi sustav praćenja njihovog napretka te pomoći da se odabirom najboljih potaknu i svi ostali. Stoga su razvili metodologiju za procjenu digitalne spremnosti gradskih uprava. Također i sustav za praćenje razvoja pametnih gradova.
Priključili su se i ovogodišnjem izboru najpametnijeg grada ‘Smart City’. Namijenjen je gradskoj upravi s najprestižnijim pokazateljima u razvoju pametnih tehnologija, pružanju usluga građanima i organizaciji rada gradskih službi. Krajem studenoga tako su ‘najpametnijim’ gradovima proglašeni Rijeka u kategoriji velikog grada, Koprivnica kao srednji grad i Pazin kao mali.
– U središtu pametnog grada je pametna uprava koja koristi različite digitalne alate, komunicira sa svojim građanima i omogućava im obavljanje usluga iz udobnosti vlastitog doma. Pametna uprava strateški promišlja razvoj grada, uključuje građane te zajedničkim snagama osmišljavaju ciljeve razvoja koji podižu kvalitetu života te pokreću gospodarski razvoj grada. Ipak, koncept pametnog grada je više od samog načina vođenja upravnih procesa i komunikacije uprave s građanima.
Pametan grad ima strategiju razvoja te sustavno promišlja tehnološke i društvene inovacije koje uvodi u svoj život i rad. Da bismo grad mogli smatrati pametnim, on treba poticati inovativno i tehnološki napredno gospodarstvo: industrije 4.0, industriju informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT) i kreativne industrije. Mora promicati uključivanje građana u planiranje razvoja grada, digitalno ih opismenjavati, imati inovativan i interaktivan pristup društvenom životu te osiguravati modernu i održivu infrastrukturu prožetu tehnološkom ‘neuronskom mrežom’ koja omogućuje kvalitetno upravljanje. Konačno, pametan grad sve tehnološke, gospodarske i društvene inovacije usmjerava upravo odgovornom upravljanju resursima – iznose iz tima za pametnu upravu Apsolonu.
Digitalna spremnost gradova
Upravo Apsolonova metodologija za izbor najpametnijeg grada prati te karakteristike. Polazi od metodologije analize digitalne spremnosti hrvatskih gradova, koju su također razvili oni. Ona je za 2019. i 2020. godinu primijenjena na 20 najvećih hrvatskih gradova. Uz promjenu načina ocjenjivanja kandidatura gradova za nagradu Smart City, odlučeno je i da se, umjesto jedne nagrade, ove godine proglase tri najbolja grada. I to u kategorijama veliki grad s više od 35.000 stanovnika, srednji do 35.000 stanovnika te mali grad s manje od 10.000 stanovnika.
Rijeka je odnijela pobjedu, zbog najbolje strategije razvoja pametnog grada. Među ostalim i najboljeg indeksa digitalne spremnosti uprave u kategoriji velikih gradov. Zatim najvećeg broja programa visokog obrazovanja (VI. stupanj naviše) u području IKT. Uz to, u samom je vrhu po kWh energije koje grad godišnje proizvede iz obnovljivih izvora energije (postrojenja i izvori kojima upravljaju Grad i gradske tvrtke i institucije). Također po udjelu visokoobrazovanog stanovništva (VŠS, VSS i doktori znanosti) u kategoriji velikih gradova (21,02 posto).
Koprivnica je, pak, pobijedila zbog broja potpornih institucija specijaliziranih za IKT. Zbog startupova, inovacija i održivog razvoja te po udjelu parkirnih mjesta na području grada. Onih obuhvaćenih mobilnom naplatom parkinga te kWh energije, koje grad godišnje proizvede iz obnovljivih izvora energije.
Za Pazin odlučujući su bili strategija razvoja pametnog grada. Zatim indeks digitalne spremnosti uprave, najveće izdvajanje za obrazovanje u kategoriji malih gradova. Najveći udio gradskog proračuna namijenjenog potporama za tvrtke koje se bave IKT-om, startupovima i inovacijama.
Pametna sela u Zagrebačkoj županiji
– U okviru, pak, projekta Program razvoja pametnih sela u Zagrebačkoj županiji do 2030. – akcijski plan, provedena je analiza stanja na seoskim područjima Zagrebačke županije – rekao je Josip Kraljičković, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo u Zagrebačkoj županiji.
Objasnio je da unatoč tomu što seoska naselja postoje na cijelom području županije, u ovom projektu je posebna pozornost posvećena područjima općina kojih je 25 u Zagrebačkoj županiji. Inače, u Zagrebačkoj županiji, dodaje Kraljičković, najveći je broj naselja i poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj, međutim, pojedina seoska područja u županiji drastično se razlikuju prema demografskim, gospodarskim i prostornim pokazateljima.
Više pročitajte na lider.media
