16. Susret gradonačelnika i poduzetnika održan u Zadru

U Zadru je održan godišnji Susret gradonačelnika i poduzetnika kojeg već 16 godina organiziraju Lider i Udruga gradova. Ova konferencija ukazuje na potrebu aktivne uloge gradova u poticanju poduzetničke djelatnosti. Gradovi su dužni, ali i sposobni stvoriti okruženje te generirati poslovnu aktivnost koja jedina može doprinijeti održivom razvoju.

Konferenciju je pozdravnim govorom, u punoj dvorani, otvorio Liderov glavni urednik Miodrag Šajatović koji je istaknuo da je nevjerojatno vidjeti organski rast ovog skupa iz godine u godinu te da mu je iznimno drago da sve više poduzetnika ima želju ostvariti suradnju s gradonačelnicima diljem Hrvatske. “Posljednje godine bile su ‘debele‘ godine i za nas iz svijeta biznisa i za lokalne uprave i samouprave. Novca ima kao rijetko kada prije, no svi smo mi svjesni toga da ‘debele‘ godine ne traju dugo te je sada odgovornost na svima nama da u ovim dobrim godinama postavimo temelje za dalje.”, rekao je Liderov glavni urednik koji je napomenuo da se jasno vidi koliko se kvaliteta upravljanja gradova promijenila s godinama te koliko je to upravljanje drugačije u odnosu na prije.

Da se upravljanje gradovima mijenja te da su upravo oni motor razvoja država Europske unije potvrdio je gradonačelnik Zaprešića i predsjednik Udruge gradova, Željko Turk koji je dodao da je sada na svima velika odgovornost. “Velik dio europskih sredstava je pred nama, a koliko ćemo ih dobro koristiti ovisi o nama i našoj suradnji s poduzetnicima – kazao je Turk napominjući da je situacija u gradovima danas drastično drugačija u odnosu na prije osam godina te je sada na lokalnim upravama da zajedno s Vladom Republike Hrvatske te s dobrim i kvalitetnim projektima stvaraju osnove za daljnji razvoj.”

Susret gradonačelnika i poduzetnika nakon dvije godine ponovno se vratio u Zadar, a kako je utvrdio gradonačelnik grada Zadra Branko Dukić, nakon ovih 48 sati sudionici konferencije vratit će se u svoje gradove u tvrtke s novim spoznajama i idejama. “Želimo svima omogućiti sigurniji, sretniji i uspješniji život, a bez partnerstva javnog i privatnog sektora teško je donositi odluke koje će jačati zajednice.”, izjavio je Dukić.

Sve okupljene na otvorenju konferencije 48 sati pozdravio je i ministar pravosuđa, javne uprave i digitalne transformacije Damir Habijan. “Mislim da je dugogodišnje održavanje ovakve konferencije na kojoj izmjenjujete i dobru praksu i dobre ideje i različita razmišljanja kako i na koji način pomoći i građanima i gospodarstvu zapravo na najbolji način pokazuje tu sinergiju i povezanost između javnog sektora, ali isto tako i privatnog sektora.”, izjavio je Habijan podsjećajući na najnovije podatke vezane uz BDP. Petnaesti je ovo kvartal zaredom da je BDP Republike Hrvatske rasta, 3,9 posto, a ako to usporedimo s rastom na razini Europske unije od jedan posto i eurozone od 0,9 posto onda je dovoljno reći da je naš rast zapravo najveći u Europskoj uniji, rekao je ministar.

Govorio je i o rasterećenju gospodarstva napominjući paket parafiskalnih nameta koje je Vlada smanjila u prvom valu od 137 milijuna eura. Osvrnuo se ministar i na temu digitalizacije spominjući projekt uspostave centra dijeljenih usluga kao najznačajniji korak ka digitalizaciji javne uprave, no istaknuo je i jedan negativan trend – digitalni jaz kojim će se Vlada, kako tvrdi, u narednom razdoblju pozabaviti.

Grad Zadar ostvario je značajne rezultate od ulaganja u poduzetničku infrastrukturu posljednjih 15-ak godina. Što je učinjeno i što se još planira učiniti predstavila je Stefani Mikulec Perković, pročelnica Upravnog odbora za EU fondove u Gradu Zadru. Još 2007. pokrenuta je izgradnja prvog poduzetničkog inkubatora na 1200 četvornih metara u kojem je svoje mjesto pronašlo 28 tvrtki. Inkubator je kontinuirano radio u tom prostoru do 2015. godine kada je dodan coworking prostor. – Time se omogućilo freelancerima i IT industriji da razvijaju svoje usluge uz stručnu pomoć – pojasnila je Mikulec Perković. Coworking prostor imao je 17 jedinica, od čega 16 u otvorenom uredskom prostoru (open space).

Osim što oplemenjuje grad, umjetnost i kreativna industrija može rezultirati i značajnim ekonomskim benefitima. Glavna je to poruka panela “Snaga kreativnog grada: Od inovacija do globalne prepoznatljivosti”. Kako se moglo čuti u uvodu panela, kreativni gradovi postaju ključni akteri u razvoju urbanih zajednica diljem svijeta. Takav način razmišljanja sve je prisutniji i u Hrvatskoj. U tom kontekstu treba podsjetiti na Projekt Ilica: Q‘art, a njegove najvažnije odrednice i kako je do njega došlo predstavila je Ivana Nikolić, koautorica tog festivala-akcije.

Projekt je inicirala tema koja je posljednjih godina jako važna, a to su napušteni prostori i neriješeni imovinsko-pravni odnosi u gradovima. Primjer što može kreativna industrija je i projekt ‘Filming in Croatia‘. Radi se o programu poticanja snimanja audiovizualnih djela, poput filmova i serija, u Hrvatskoj pri čemu Hrvatski audiovizualni centar (HAVC) omogućuje povrat do četvrtine novca uloženog u produkciju, pojasnila je Tanja Ladović Blažević, rukovoditeljica odjela za poticanje ulaganja u audiovizualnu proizvodnju u HAVC-u. No, kriterij za povrat jest da produkcijski budžet iznosi najmanje 250 tisuća eura. “Do sada je u Hrvatskoj snimljeno 139 projekata koji su u našu zemlju ukupno donijeli 280 milijuna eura”, izjavila je Ladović Blažević.

Priuštivo stanovanje tema je o kojoj se već duže vremena govori u hrvatskom javnom prostoru, a prema riječima potpredsjednika Vlade i ministra prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske Branka Bačića, tema je to na koju je trenutno fokusirana i Vlada i Europska komisija pa je zato Vlada krenula u posao izrade Nacionalnog plana stambene politike RH do 2030. godine koji bi već sljedećeg tjedna trebao ući u postupak javnog savjetovanja. Prema riječima ministra, oko 600 tisuća stanova je prazno i to je zvono za uzbunu jer država ulaže veliku količinu novca kako bi pomogla u izgradnji stanova da bi nakon nekog vremena ti stanovi služili nekoj drugoj svrsi, a ne stanovanju.

“Do 2030. bi trebalo osigurati od 230 do 240 tisuća novih stambenih jedinica da bi prevladali stambeni jaz.”, istaknuo je Bačić podsjećajući na podatak da Hrvati najkasnije napuštaju obiteljski dom, sa čak 33 godine, zbog nepriuštivih cijena stanova koji bi poslužili za osnivanje vlastite obitelji. Istaknuo je ministar tri temeljna cilja ovog Plana a to su: priuštivo stanovanje, održivo stanovanje te osiguravanje prostora za priuštivo stanovanje. Jedan od načina za ostvarenje cilja priuštivog stanovanja je, prema Bačiću, aktivacijom praznih nekretnina čemu se treba najviše okrenuti, a osim aktivacije praznih stanova, potrebno je graditi i nove.

U drugom je saborskom čitanju, prema Bačiću, prošao i Zakon o upravljanju i održavanju zgrada koji je jedinstven na domaćem tržištu i kakvog do sada još nismo imali te se njime zgrada definira kao pravna osoba, propisane su jasne obveze upravitelja, predstavnika suvlasnika, bolje definirani međuvlasnički ugovori. Također, najavljeno je i ograničenje kratkoročnog najma što je izazvalo najviše reakcija, no Bačić tvrdi da je ovo ograničenje jedno od najvažnijih u programu jer žele doprinijeti kvaliteti stanovanja te stanovanje učiniti priuštivim.

Nakon prezentacije Nacionalnom planu Vlade ministar je sudjelovao na panelu o priuštivom stanovanju s dva gradonačelnika. Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković istaknuo je da problem priuštivog stanovanja nije samo problem Hrvatske nego i Europe, ali i šire. “Dubrovnik je možda najizraženiji. Ono što je najveći problem je što kapital pobjeđuje demografiju. Dosadašnji zakoni omogućili su da rentijeri sa svojim novcem u trenutku izgradnje svake nove zgrade kupuju stanove te ih oduzmu mladim obiteljima. To je slobodno tržište, a paket zakona koji je Vlada RH predstavila kao i izmjenu poreznih zakona te promjene u turizmu dovest će do toga da će Hrvatska biti lider po rješavanju pitanja priuštivog stanovanja.”, izjavio je Franković naglašavajući da smo mi do sada slijedili Europu, no od 1. siječnja će, ako se usvoje novi zakoni i nove izmjene, Europa slijediti Hrvatsku.

Grad Dubrovnik je, prema gradonačelniku, još uvijek prvi i jedini grad koji ima vlastiti model priuštivog stanovanja jer kupuju stanove u povijesnim jezgrama te ih daju obiteljima s više djece. Franković je izjavio i da Dubrovnik trenutno živi od turizma, ali ako se to tako nastavi Dubrovnik će umrijeti od turizma, a ravnoteža je upravo u održivom turizmu te je ovaj grad sada lider u tom području.

Na panelu je govorio i gradonačelnik Belog Manastira Tomislav Rob koji je napomenuo da će mali gradovi profitirati od prenapučenosti velikih. “Ljudi sele iz većih gradova u manje jer su blizu, a nisu prenapučeni.”, kazao je Rob dodajući da su shvatili da je iznimno važno razgovarati s poduzetnicima, osigurati kadrove za industriju te raditi spoj gospodarstva i stanovanja da bi grad živio.

Ministar Bačić istaknuo je da je najveća potreba za priuštivim stanovanjem u područjima gdje ima najviše praznih stanova ili onih koji se koriste za nešto drugo. “Mi ćemo ograničiti daljnju prenamjenu stambenih jedinica, ali naravno da ćemo omogućiti izgradnju novih stambenih jedinica.”, izjavio je Bačić dodajući da će država biti partner gradovima i pomoći u ostvarenju priuštivog stanovanja.

“S poreznim rasterećenjem rada treba nastaviti, no povećanje konkurentnosti gospodarstva ne može ovisiti samo o niskim porezima”. Glavna je to poruka s panela “Novi paketi poreznih reformi”. Rasprava je započeta pitanjem moderatorice glavnom ekonomistu Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Hrvoju Stojiću kako komentira otpore u javnosti u vezi najavljenog poreza na nekretnine, on je kazao kako to nije prvi put da se javlja otpor u vezi nekog poteza Vlade, što pokazuje da ga treba bolje objasniti.

No, Stojić je istaknuo neke brojke koje pokazuju koliki je negativni utjecaj rentijerske ekonomije. “Naša stopa nezaposlenosti za deset je postotnih bodova niža nego u Mađarskoj. Stopa zaposlenosti mladih je 15 postotnih bodova ispod prosjeka Europske unije. Trebamo se upitati zašto se mladi sporo uključuju na tržište rada. Jedan od razloga leži u rentijerstvu. Istraživanja pokazuju kako u takvim zemljama pada sklonost obrazovanju, a time se smanjuju i šanse na tržištu rada.”, istaknuo je Stojić.

Ravnatelj Porezne uprave Božidar Kutleša rekao je kako postoji dojam da se porezima može urediti sve. “Iznos poreza na nekretnine od 0,6 do osam eura po četvornom metru uz činjenicu da će isključivo biti prihod lokalne samouprave pokazuje kako cilj nije punjenje državnog proračuna. To je porez potreban za rješavanje širih društvenih problema, poput demografije i priuštivosti stanova.”, kazao je Kutleša. Dodao je i kako se ovim porezom šalje poruka da Hrvatska prestaje biti porezna oaza za strance kad je riječ o kupovini nekretnina.

Upitan koliko bi se stanova moglo naći na tržištu zahvaljujući tom porezu, Kutleša je kazao kako je 600 tisuća stanova prazno, uz 240 tisuća stanova koji se koriste za kratkoročni najam. “Da se samo jedan posto tih stanova nađe na tržištu, već smo puno učinili.”, smatra ravnatelj Porezne uprave.

Gradonačelnik Zaprešića Željko Turk, ujedno i predsjednik Udruge gradova, u vezi izmjena poreza na dohodak kojim se dodatno snižavaju stope oporezivanja istaknuo je kako najizdašniji izvor prihoda lokalnoj samoupravi dolazio upravo iz tog poreza. “Pitanje punjenja proračuna jedinica lokalne samouprave je složena tema. Najviše su prijašnjim izmjenama profitirale županije. Zaprešiću su se povećali prihodi za 24 posto, a između sedam i deset posto tijekom ove godine.”, kazao je Turk. Što se tiče investicija, Turk je dodao kako je Zaprešić dobio zemljište na koju želi smjestiti proizvodnju više dodane vrijednosti. “Kina nas je naučila da je gotovo s trgovinom, treba ulagati u proizvodnju.”, naglasio je Turk.

Prije panela, u uvodnoj prezentaciji o aktualnim poreznim izmjenama Božidar Kutleša je podsjetio da je od 2016. do 2021. provedeno pet krugova poreznog opterećenja s ukupnim fiskalnim učinkom od oko 1,33 milijardi eura. Ako se pribroji i porezno rasterećenje provedeno zaključno s 2023. godinom, s primjenom u najvećoj mjeri od početka ove godine, ukupan fiskalni učinak dosegnuo je dvije milijarde eura.

Gledano po pojedinim poreznim stavkama, poreznim rasterećenjem od 2017. do 2024. godine država je uprihodila 777,3 milijuna eura manje na ime poreza na dodanu vrijednost, 92,2 milijuna eura manje od poreza na dobit te 790,2 milijuna eura manje od poreza na dohodak. Što se tiče potonje stavke, Kutleša je kazao kako se često u javnosti čuje kako porezno rasterećenje učinjeno na teret gradova i općina, a ovaj podatak govori da to nije tako. Porez na nekretnine se utvrđuje prema stanju na dan 31. ožujka.

U slučaju kupoprodaje nekretnine odnosno promjena vlasništva u tijeku kalendarske godine obveznici koji nakon 31. ožujka tekuće godine prodaju nekretninu koja je bila predmetom oporezivanja nemaju pravo na povrat dijela poreza, dok će novom vlasniku biti utvrđena obveza poreza 31. ožujka iduće godine, osim ako nekretnina služi stalnom stanovanju. Propisane su novčane kazne za nedostavljanje podataka u iznosu od 1000 do 6630 eura. Sukladno odluci općine ili grada, raspon poreza na nekretnine iznosit će između 0,6 do osam eura po četvornom metru. Ako općina ili grad ne donese odluku o visini poreza na nekretnine, primijenit će se visina poreza na kuće za odmor za 2024. godinu, kazao je Kutleša.

Porez ide samo lokalcima

Porez na kuće za odmor prihod je isključivo općina i gradova na čijem se području nekretnina nalazi. “Od 1. siječnja 2025. porez na nekretnine ostaje prihod općine, odnosno grada na način da 80 posto pripada općini ili gradu prema mjestu nekretnine gdje se nalazi, a 20 posto raspoređuje se lokalnim proračunima radi ispravljanja fiskalne nejednakosti među općinama i gradovima.”, kazao je ravnatelj Porezne uprave.

Izmjene i dopune Poreza na dohodak donijet će povećanje neoporezivog iznosa plaće, povećanje broja poreznih obveznika obuhvaćenih samo nižom stopom poreza na dohodak, smanjenje gornje granice za utvrđivanje stopa poreza na dohodak te povećanje iznosa pojedinih neoporezivih primitaka. Tako se povećava se osnovni osobni odbitak sa 560 na 600 eura, povećava se osobni odbitak za uzdržavane članove i invalidnost. Podiže se i prag za primjenu više stope poreza na dohodak s 50.400 na 60.000 eura, a povećava se iznos određenih neoporezivih primitaka koji se izračunavaju pomoću koeficijenta osnovnog osobnog odbitka (otpremnine, naknada za odvojeni život, nagrada za radne rezultate i sl.).

Što se tiče stopa poreza na dohodak, općine će od 1. siječnja iduće godine imati raspon između 15 i 20 posto za nižu stopu te 25 do 30 posto za višu stopu. Gradovi će imati nižu stopu između 15 i 21 posto, a višu od 25 do 31 posto. Veliki gradovi (iznad 30 tisuća stanovnika) i sjedišta županija imat će nižu stopu od 15 do 22 posto, a višu između 25 i 32 posto. U Gradu Zagrebu niža stopa iznosit će između 15 i 23 posto, a viša od 25 i 33 posto.

Reformski paket

Da Hrvatska dobiva jedan od najambicioznijih reformskih paketa koji ispunjava ključne ciljeve na razini države smatra ministar turizma i sporta Tonči Glavina jer ako se hrvatski turizam nastavi razvijati na isti način kao do sada nije pitanje kako ćemo pasti u konkurentnosti u turizmu nego kada. Zakon o turizmu stupio je na snagu prošle godine, a prije dva mjeseca još dodatni pravilnici i oni, prema ministru, rješavaju brojne izazove domaćeg turizma, no s poreznom reformom rješava se sada problem smještaja u turizmu.

“Trenutno imamo oko 125 tisuća objekata od čega je 60 posto svih kreveta u obiteljskom smještaju.”, izjavio je Glavina dodajući da je 96,5 posto svih kreveta u obiteljskom smještaju registrirano na području Jadrana. “Od 2016. godine do danas na tržište smo stavili oko 175 tisuća kreveta, a od 2023. do 2024. godine smo stavili preko 46 tisuća novih kreveta.”, rekao je Glavina ističući da je s gradnjom novih smještajnih objekata iz godine u godinu strahovito naprežemo infrastrukturu te gubimo prostor i ono što nas čini prepoznatljivim na tržištu, a to su prirodne ljepote.

“Nekontroliranom gradnjom ugrožavamo kvalitetu života što je u europskim gradovima rezultiralo prosvjedima domaćeg stanovništva.”, izjavio je Glavina dodajući da bi se isto moglo dogoditi u Hrvatskoj.

Tekst preuzet s Lider media https://lider.events/48sati/

Na istom linku možete pogledati fotografije sa Susreta!