Hrvatsko izaslanstvo na 162. sjednici Europskog odbora regija

Osam članova hrvatskog izaslanstva, među kojima i predsjednik Udruge gradova Željko Turk, sudjelovalo je na plenarnom zasjedanju savjetodavnog tijela EU-a koje okuplja predstavnike lokalnih i regionalnih vlasti iz svih država članica

Paralelno uz plenarnu sjednicu, u Bruxellesu se održava i najveći skup europskih lokalnih vlasti kojeg posjeti do 15.000 posjetitelja – 22. Europski tjedan regija i gradova.

Zemlje u proširenju trebaju postati članice EU-a ali moraju ispuniti kriterije za članstvo

Aktualna plenarna sjednica Europskog odbora regija, koja se održavala 8. i 9. listopada, započela je raspravom s članovima na temu naučenih lekcija i pogleda unaprijed nakon 20 godina od proširenja EU-a u 2004. godini. U raspravi je kao jedan od glavnih govornika sudjelovao voditelj hrvatskog izaslanstva Nikola Dobroslavić, a s komentarima su u raspravi sudjelovali i članovi Igor Andrović, Joško Klisović i Danijel Marušić.

Zemlje u proširenju trebaju postati članice EU-a ali moraju ispuniti kriterije za članstvo, pri čemu EU treba nastaviti ohrabrivati i pomagati države u procesu proširenja istovremeno tražeći odgovarajuću ulogu lokalnih i regionalnih vlasti tih država u procesu proširenja te omogućiti njihovu bolju suradnju s Europskim odborom regija, bio je zajednički stav hrvatskih članova.

Na sjednici su održane i druge rasprave poput one o prioritetima mađarskog predsjedanja Vijećem EU te rasprave o mogućnostima ulaganja za gradove i regije s Nadiom Calviño, predsjednicom Europske investicijske banke.

Gospodarstvo, demografija i brojne druge teme

Obavilo se i usvajanje mišljenja o: preispitivanju europskog plana oporavka nakon pandemije COVID-a 19 sredinom provedbenog razdoblja (Mehanizam za oporavak i otpornost), pravednoj tranziciji za sve regije EU-a, stvaranju zajedničkog europskog prostora za podatke o mobilnosti, promicanju genealoškog turizma za održivu revitalizaciju lokalnih područja, jačanju otpornosti lokalnih i regionalnih gospodarstava u strateškom razvoju jedinstvenog tržišta, paketu instrumenata za djelovanje u području demografije, Europskom akcijskom planu za energiju vjetra, zajedničkom planu provedbe za pakt o migracijama i azilu: lokalna i regionalna perspektiva, etičnoj umjetnoj inteligenciji i pristupu start-up poduzeća superračunalstvu.

Na otvaranju 22. Europskog tjedna regija i gradova predstavljeno je četvrto izdanje godišnjeg izvješća EU-a o stanju regija i gradova, koje je objavio Europski odbor regija i čija rezolucija u vezi izvješća je planirana za usvajanje drugog dana sjednice.

Neki od naglasaka Godišnjeg izvješća EU-a o stanju regija i gradova su:

• Regije i gradovi svakodnevno doživljavaju klimatsku krizu, s ekstremnim vrućinama, poplavama, sušama i požarima. Očekuje se 120.000 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom godišnje do 2050. Regije i gradovi pozivaju na ulaganje do 200 milijardi eura godišnje u prilagodbu klimi, rješavanje socijalne i teritorijalne ranjivosti.
• Zelena i digitalna tranzicija ima asimetrične teritorijalne utjecaje koji će se morati adresirati rješenjima koja se temelje na mjestu. Kohezijska politika pokazala je sposobnost poboljšanja kvalitete života. Regije i gradovi pozivaju na jaču i obnovljenu kohezijsku politiku za sve regije.
• Za svakih 10 € potrošenih na politike zaštite okoliša, 8 € se potroši lokalno. Regije i gradovi pozivaju na ciljanu financijsku potporu za provedbu Europskog zelenog plana.
• Industrijska transformacija Europe različito utječe na regije. Konkurentnost EU-a zahtijeva funkcionalno jedinstveno tržište i oslanja se na snažnu kohezijsku politiku. Regije i gradovi zahtijevaju novu industrijsku strategiju skrojenu prema teritorijalnim stvarnostima.
• 100 milijuna ljudi u opasnosti je od siromaštva i socijalne isključenosti. 47% mladih Europljana (od 18. do 34. godine) mora živjeti u domovima svojih roditelja.
• Lokalne i regionalne vlasti odgovorne su za 50% rashoda za infrastrukturu, stanovanje, zdravstvo, obrazovanje i socijalne usluge. Regije i gradovi zahtijevaju kvalitetne javne usluge.
• Ponovni poticaj za proširenje, potaknut ruskom invazijom na Ukrajinu, predstavlja povijesnu prekretnicu za EU. Regije i gradovi pozivaju na značajno uključivanje u proces proširenja.
• Regije i gradovi čine više od polovice ukupnih državnih javnih ulaganja. Transformacija naših društava zahtijeva golema ulaganja. Regije i gradovi zahtijevaju ambiciozan proračun EU-a koji se temelji na mjestima i koji podržava lokalna ulaganja, sa snažnom kohezijskom politikom u središtu.
• Povjerenje građana u regionalne i lokalne vlasti znatno je poraslo u posljednjih 10 godina; dosegnuo je svoju najvišu točku 2024. godine, sa 60%, najviše među svim razinama vlasti. Regije i gradovi pozivaju na jaču ulogu Europskog odbora regija.

Izvješće na engleskom jeziku možete preuzeti ovdje.