Jučer je održana konferencija o pametnim selima
Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj organizirao je konferenciju na temu pametnih sela, na kojoj su govorili Tomislav Sokol, eurozastupnik i potpredsjednik Međuskupine Europskog parlamenta za ruralna, planinska i udaljena područja (RUMRA) i pametna sela, Spomenka Đurić, državna tajnica u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Ivana Ozretić Špiljar iz Ministarstva poljoprivrede, Ivan Čupić, voditelj Lokalne akcijske grupe LAG Laura i Mirjana Samardžić Novoselec, članica uprave tvrtke Apsolon.
Sudionici su se osvrnuli na Akcijski plan EU-a za pametna sela utemeljen na zajedničkoj viziji uravnoteženog razvoja europskih regija. Potrebi pružanja perspektive rasta u ruralnim područjima. Također na odluku Europskog parlamenta o obvezi država članica na izdvajanje najmanje 5 % sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj od 2021. Potom za razvoj pametnih sela, odnosno oko 2,4 milijarde eura na razini EU-a. Ocijenili su stanje i prilike u Hrvatskoj pojasnivši što je sve na raspolaganju za realizaciju projekata u okviru koncepta pametnih sela u našoj zemlji.
Zastupnik Tomislav Sokol (HDZ, EPP) istaknuo je važnost usvojenog dugogodišnjeg proračuna Unije za 2021. – 2027. Tu je jasno definirana vizija ulaganja u nove tehnologije i Zeleni plan. Nazvavši ga „revolucionarnim“ s obzirom na redefiniranje svih dosadašnjih prioriteta i balansiranje tradicionalnih i novih politika. Oko 30 posto odlazi na poljoprivredu, 30 posto na koheziju i 30 posto na nove prioritete. Uz 10 posto na administrativne troškove.
Ideja pametnih sela
„Ideja pametnih sela razvila se s ciljem drugačijeg pogleda na ulaganja u ruralna područja, bez naglaska na klasičnu poljoprivredu nego na ulaganja u digitalne tehnologije, dostupnost širokopojasnog interneta, razvoj poslovanja, obrazovanja i zdravstva. Ruralna, planinska i udaljena područja čine više od 80% teritorija EU-a te u njima živi gotovo 60% stanovništva Europske unije, stoga je cilj da ta područja postanu atraktivnija mjesta za život i poslovanje te da imaju isti pristup javnim uslugama kao urbane sredine, kako bi se smanjili problemi depopulacije“.
Ulaganje u temeljnu infrastrukturu
Dodao je da će Hrvatska iz novog sedmogodišnjeg proračuna i fonda za oporavak imati na raspolaganju više od 24 milijarde eura. To je velika prilika da se izdvoje velika sredstva za ruralna područja. Zatim afirmira hrvatsko selo i smanje razlike u razvijenosti unutar Hrvatske. Dodao je da je prvi korak ulaganje u temeljnu infrastrukturu. Uz dio proračuna namijenjen razvoju pametnih sela, proračun EU-a djeluje sinergijski kako bi se i iz raznih drugih stavki mogli financirati takvi projekti.
Državna tajnica u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije Spomenka Đurić poručila je da se proces usvajanja nacionalne razvojne strategije do 2030. godine privodi kraju. Programiranje je u punom jeku. Izdvojila je Integrirani teritorijalni operativni program kroz koji će se ciljano odgovoriti na potrebe hrvatskih regija. Uključujući i razvoj pametnih sela. Istaknuvši da je u ovome trenutku najveći prioritet pokrivanje ruralnih područja širokopojasnim internetom kao temelj za daljnje aktivnosti u digitalnoj transformaciji.
“Program je osmišljen s ciljem definiranja okvira i sredstava, a na lokalnoj razini će se razvijati konkretni projekti pametnih sela jer oni najbolje znaju svoje specifične potrebe“. Dodavši da će se kvaliteta života i puni potencijal ruralnih područja financirati i kroz velike infrastrukturne projekte u okviru drugih programa.
„Pametna sela relativno su novi koncept, zbog čega su naša ruralna područja nedovoljno upoznata s mogućnostima koje takav smjer nudi i zato bi bilo dobro upoznati ih s uspješnim europskim primjerima. Iako se potrebe mogu razlikovati, potreba za digitalizacijom je sveprisutna u svim ruralnim područjima kako bi im osigurali budućnost. Prvi preduvjet je brzi internet, a također treba postojati volja lokalne vlasti i stanovništva da naprave pozitivne dugoročne iskorake. Vjerujem da digitalne farme, e-mobilnost, e-obrazovanje, e-zdravstvo i slična rješenja mogu biti realnost u Hrvatskoj“ istaknula je Mirjana Samardžić Novoselec, članica uprave tvrtke Apsolon.
Lokalna razvojna strategija
Ivan Čupić iz LAG Laure naglasio je kako lokalne akcije grupe pripremaju i provode lokalne razvojne strategije, One trenutno na području Republike Hrvatske djeluje 54 akreditirane grupe. Radi se o primjerima dobre prakse kada se govori o suradnji javnog, privatnog i civilnog sektora. Istaknuo je i izazove s kojima se susreću određene sredine: „Najruralnije i najsiromašnije općine imaju odlične ideje i projekte no često imaju problem pronalaženja sredstava za sufinanciranje projekata, pa se posljedično sredstva često sliju u bogatije ruralne sredine“, te pozvao na važnost što manjih stopa sufinanciranja.
Ivana Ozretić Špiljar iz Ministarstva poljoprivrede istaknula je da se najveći broj investicija u ruralnim područjima u okviru trenutnog programa odnosi na ulaganja u obnovu i izgradnju sustava vodoopskrbe i odvodnje. Potom ruralne cestovne infrastrukture. Dodavši da je Ministarstvo poljoprivrede provelo niz anketa s potencijalnim korisnicima potpora. Na temelju kojih su u strategiji poljoprivrednog razvoja odredili četiri strateška cilja: „Dva se nadovezuju na temu pametnih sela – obnova ruralnog gospodarstva i unapređenje uvjeta života u ruralnim područjima te poticanje inovacija u poljoprivredno-prehrambenom sektoru“.
Snimku online rasprave pogledajte na YouTube kanalu Europskog parlamenta u Hrvatskoj.
