Kako do dizala u zgradi – ŠEST uvjeta i SEDAM koraka

Na konferenciji „Hoću lift“ koju je na Ambienti organizirao ZGRADOnačelnik.hr, predstavljene su konture budućeg programa sufinanciranja ugradnje dizala u postojeće višestambene zgrade koji će se uskoro objaviti na javnome savjetovanju i propisat će konkretne uvjete i korake sufinanciranja ugradnje dizala.  

– Procjene broja zgrada u kojima je moguće ugraditi dizalo u Republici Hrvatskoj variraju od 5.000 do 20.000. Ideja da država sufinancira ugradnju dizala postoji već više od 15 godina, a sada će Republika Hrvatska sufinancirati 1/3 troškova. Šest je osnovnih uvjeta za prijavu na javni poziv – poručio je Tomislav Jukić, ovlašten za obavljanje poslova ravnatelja Uprave za provedbu stambene politike, kvalitetu stanovanja i komunalno gospodarstvo Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Uvjeti i sedam koraka

• suvlasnici fizičke osobe u vlasništvu imaju više od 50 posto suvlasničkih dijelova zgrade
• zgrada ima najmanje tri kata ili manje ako u zgradi stanuje osoba s invaliditetom
• izrađen je glavni projekt ugradnje dizala 
• natpolovičnom većinom suvlasnika donesena je odluka o ugradnji dizala
• suvlasnici imaju osigurana financijska sredstva prema svome udjelu u sufinanciranju
• formirana je zajednica suvlasnika 

A cijeli postupak imat će SEDAM koraka: 

• Ministarstvo šalje upit jedinicama lokalne samouprave jesu li i koliko su sredstava osigurale za sufinanciranje ugradnje dizala 
• objava javnog poziva s rokom za prijavu od 120 dana
• prijava na javni poziv sa svom dokumentacijom (uključujući i projektnu dokumentaciju) 4. bodovanje prijave i utvrđivanje liste prvenstva 
• sklapanje ugovora između jedinice lokalne samouprave i Ministarstva i uplata sredstava na račun Ministarstva 
• Ministarstvo sklapa ugovor s zajednicom suvlasnika i uplaćuje sufinancirani dio unaprijed na račun zajednice suvlasnika 
• izvođenje radova i dostava završnog izvješća Ministarstvu (rok 24 mjeseca uz mogućnost produženja za 18 mjeseci od isplate sredstava)

Jukić je pojasnio je sustav bodovanja na budućem javnom pozivu

Najveći broj bodova ostvarit će se ako JLRS-ovi sudjeluju sa što većim udjelom u ukupnim troškovima, ako u zgradi živi osoba s više od 80 posto tjelesnog oštećenja na donjim ekstremitetima, a posebno je zanimljiv kriterij da se najveći broj bodova (100) može dobiti ako je trošak ugradnje po stanici manji od 5.000 eura (bez PDV)-a.

Financiranje troška i konkretni koraci

Ako uzmemo trenutačne troškove ugradnje dizala, gotovo niti jedan projekt neće ostvariti ove  bodove, moglo se čuti na konferenciji.  

– Grad Zagreb će, kao i država, sufinancirati trećinu troška. Trenutačno je u Zagrebu u izgradnji 45 dizala, a u iduće dvije godine moguće je ugraditi njih oko 240. No teško je reći je li to realno jer nedostaje izvođača i projektanata. Grad će osigurati sredstva i omogućiti isplatu unaprijed, ali projekt mora biti kvalitetno pripremljen – poručila je Ana Pavičić Kaselj, Izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba i pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje. Istaknula je da će Grad u proračunu osigurati oko 2,5 milijuna eura.

Na konferenciji se govorilo o konkretnim koracima ugradnje dizala, što je potrebno, koja  dokumentacija i kakva dokumentacija. Jasmina Džanović i Tin Bašić, savjetnici ZGRADOnačelnik.hr a, detaljno su objasnili korake ugradnje te pravila održavanja dizala.  

– Najljepši trenutak je uvijek kada stariji susjed, koji se godinama mučio sa stepenicama, prvi put uđe u dizalo i s osmijehom se odveze do svog stana. Dizalo je više od tehničkog rješenja – to je investicija u kvalitetu života svih generacija – jasno je poručila Džanović. 

Borislav Bezjak, predstavnik suvlasnika i Domagoj Šešok, član Udruge upravitelj i direktor Sektora  tehničkih poslova Gradskog stambenog komunalnog gospodarstva (GSKG), pojasnili su i opisali  kako je tekao postupak ugradnje dizala u Bezjakovu zgradu.  

— Iako nismo imali puno znanja o samom postupku, svi suvlasnici su brzo prihvatili ideju i krenuli smo u realizaciju. Pripremili smo sve unaprijed, a cijeli proces trajao je oko dvije godine– rekao je Bezjak. 

– Sve kreće od suvlasnika. Ako je projekt loše napravljen, proces se usporava i otežava, a suvlasnici na to ne mogu utjecati. Zato je važno sve dobro pripremiti i provjeriti izvođača na vrijeme – nadovezao se Šešok.

Dostupnost, sigurnost i kvaliteta života u zgradama izravno utječu na svakodnevicu građana. Ovakve konferencije potiču konkretne promjene, a Ambienta je pravo mjesto za dijalog o važnim temama – poručio je Damir Pavlek, komercijalni rukovoditelj Zagrebačkog velesajma. 

Pristupačnost stanovanja mora biti prepoznata kao pravo, a ne privilegija

Pristupačnost stanovanja mora biti prepoznata kao pravo, a ne privilegija, istaknuo je pravobranitelj za osobe s invaliditetom (POSI), Darijo Jurišić. Nedostatak dizala za mnoge znači svakodnevnu zarobljenost. Invaliditet se ne planira i zato dizalo nije luksuz, već osnovno pravo – poručio je Jurišić. 

Ugradnja dizala događa se jednom, ali donosi trajnu promjenu. To je ulaganje u dostupnost i zajedničke vrijednosti – izjavio je Ivica Belić, predsjednik, Hrvatske udruge za dizala (HUDIZ). 

Na kraju konferencije održala se panel rasprava „Od prizemlja do krova – bez lifta nema gore“

– Kad, u načelu, nemate 100 posto suglasnosti suvlasnika, broj problema raste. Potreban je dobar ugovor koji predviđa buduće izazove. Na području Zagreba godišnje se ugrađuje oko 120 dizala, no cijene rastu zbog nedostatka izvođača. Natječaj ministarstva bi trebao biti stalno otvoren i bez žurbe, kako bi projekti bili kvalitetno pripremljeni, a izvođači sigurni u dugoročni posao – poručio je Dražen Pomper, predsjednik Udruge upravitelj i direktor tvrtke za upravljanje – Monel 

– Iako je dizalo tehničko rješenje, ono u svakodnevnom životu znatno utječe na mobilnost stanara, osobito starijih koji zbog nedostatka pristupa svježem zraku i ograničene mobilnosti pate od javnozdravstvenih problema. Socijalni i ekonomski aspekti kvalitete stanovanja često se zanemaruju – izjavila je Anđelina Svirčić Gotovac, znanstvena savjetnica, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ) 

– Tvrtki za ugradnju dizala ima, no važno je pratiti tempo prispijeća zahtjeva. Ključno je biti proaktivan te uspostaviti dijalog s predstavnicima u gradskoj skupštini kako bi se proces bolje koordinirao – izjavio je Zlatan Fröhlich, član Koordinacijskog odbora za ugradnju dizala.

Hildegard Auf-Franić, suautorica inicijative 6. kat – Priuštivo stanovanje kroz renovaciju  višestambenih objekata, dugogodišnja profesorica Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu te njegova  dekanica u dva mandata, profesorica emerita izjavila je kako obnova zgrada treba obuhvatiti ne  samo ugradnju dizala, već i energetsku obnovu cijelih naselja. Cilj nam je omogućiti mladima  priuštivo i poticajno stanovanje. 

– Važnost dizala može se podijeliti u dvije kategorije – ekonomske i sociološke prednosti – izjavila je Ana Leko Vučković, savjetnica ZGRADOnačelnik.hr. Pod ekonomske prednosti spadaju, napominje Leko Vučković, povećanje vrijednosti nekretnine, brža i lakša prodaja ili najam jer su zgrade s dizalom privlačnije potencijalnim kupcima i najmoprimcima, posebno starijim osobama, obiteljima s djecom i osobama s ograničenom pokretljivošću. Također, tu je i više posla za tvrtke koje se bave projektiranjem, proizvodnjom, ugradnjom, servisom i inspekcijom dizala, potiče se zapošljavanje i donosi korist lokalnoj zajednici i državi. 

– Sociološke prednosti su poboljšana pristupačnost za osobe s invaliditetom, starije, djecu i trudnice. Dobiva se lakši i sigurniji pristup stanovima na višim katovima, time se omogućava, između ostalog, dulji ostanak starijih osoba u vlastitim domovima umjesto preseljenja u ustanove. Također, veća je kvaliteta života, ali i socijalna interakcija – češće se ide u trgovinu, na druženja, posjete liječniku, a time se smanjuje socijalna izolacija starijih i ranjivih skupina – zaključila je Leko Vučković.

Sve o temi ugradnje dizala možete pratiti na ZGRADOnačelnik.hr-u – https://www.zgradonacelnik.hr/tag/dizalo/