Osigurajte svoje mjesto na Smart City Summitu – smještajni kapaciteti u glavnom Hotelu skoro su popunjeni!
Pripremite se za najveći Smart City Summit do sada – s regionalnim širenjem i međunarodnim gostima!
Pametna rješenja, energetska učinkovitost i sigurnost gradova nisu samo glavne teme hrvatskih gradonačelnika. Europski gradovi već duži niz godina nastoje ostvariti taj ideal i nazvati sami sebe energetski učinkovitim, ugljično neutralnim i pametnim gradom. Jedan od gradova koji intenzivno radi na svom digitalnom razvoju je i Ljubljana.
Što Ljubljanu čini najpametnijim gradom u našoj regiji?
Bez imalo sumnje, Ljubljana je Smart City lider na ovim prostorima. Tu ne mislimo samo na tehnologije implementirane na gradskom prostoru, već i na ukupni „mindset“ grada i gradske uprave, od zelenih politika, komunalnog reda pa sve do zelenog prometa i čuvanja tradicije. To ćemo potkrijepiti konkretnim primjerima, pa prosudite sami.
Zagreb i Ljubljana su među tri najzelenije prijestolnice Europe!
Zelene površine poboljšavaju kvalitetu zraka i povezuju se s duljim životnim vijekom. One također mogu pomoći da se gradovi rashlade tijekom ljetnih vrućina.
Na temelju podataka o tome koliko su urbana područja pokrivena zelenim površinama, vodom i močvarama, Europska agencija za okoliš proglasila je 10 najzelenijih prijestolnica u Europi.
Glavni grad Hrvatske Zagreb, koji je poznat po brojnim parkovima, šumama i jezerima, nalazi se na drugom mjestu liste sa 72 % svojih urbanih područja prekrivenih zelenim površinama, vodom i močvarama.
Oslo je najzeleniji, a Ljubljana na trećem mjestu!
Na vrhu liste je glavni grad Norveške Oslo sa 74%, a odmah iza Zagreba na trećem mjestu je glavni grad Slovenije Ljubljana sa 67%.
Ovo je 10 najzelenijih europskih prijestolnica prema Europskoj agenciji za okoliš:
Oslo, Norveška – 74%
Zagreb, Hrvatska – 72 %
Ljubljana, Slovenija – 67%
Helsinki, Finska – 62%
Vilnius, Litva – 57%
Madrid, Španjolska – 53%
Bern, Švicarska – 53%
Berlin, Njemačka – 51%
Tallinn, Estonija – 50%
Lisabon, Portugal – 48%
Ljubljana je peti put zaredom proglašena »Tree City« na globalnoj razini
U Ljubljani su svjesni važnosti drveća za grad, društvo i pojedince, stoga različitim mjerama brinu o postojećim stablima, a svake godine posade mnogo novih, bilo u sklopu redovnog održavanja, projekata obnove ili nove izgradnje prometnica i dizajna javnih prostora.
Njihov trud prepoznali su i Zaklada Arbor Day i Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO), koji su Ljubljani petu godinu zaredom dodijelili titulu Tree City u sklopu programa Tree Cities of the World.
Ljubljana u ovom programu sudjeluje od samog početka i već je pet puta dobila ovo priznanje, za godine 2019., 2020., 2021., 2022. i sada ponovno za 2023. Ljubljana je tako dio važne globalne mreže koja utire put u područje skrbi za urbane šume i urbano drveće. »Ljudima je drveće važno, bez obzira iz koje zemlje dolaze ili kojim jezikom govore. Svi želimo živjeti u gradu koji je zdrav, otporan i lijep – drveće predstavlja zajednički jezik koji to omogućuje. Kad grad dobije titulu »Grad drveća«, to znači da se obvezao otići korak dalje u prepoznavanju stabala kao kritične infrastrukture za stanovnike«, rekao je glavni izvršni direktor Zaklade Arbor Day Dan Lambe.
Složit ćete se – ZELENO JE SMART!
Ljubljana je među najodrživijim prijestolnicama na svijetu
Slovenija je poznata po svojoj netaknutoj prirodi – ali čak i njen glavni grad posjetiteljima nudi dašak svježeg zraka. Ljubljana je za život izuzetno čista i sve je zelenija: ulice se peru kišnicom i recikliranom vodom, preko 10 hektara središta grada je pješačko, a novi vrhunski sustavi gospodarenja otpadom znače da grad na odlagališta šalje 80% manje otpada nego 2008. – s ciljem da se to smanji na samo 60 kg po osobi godišnje do 2025. godine.
Ljubljana je bila prvi europski grad koji se obvezao postati grad bez otpada. Gradska tvrtka za gospodarenje otpadom Voka Snaga čak upravlja automatom bez otpada koji prodaje organske proizvode za čišćenje, šampone, ocat i ulje kupcima koji donose vlastitu ambalažu za višekratnu upotrebu, dok Rifuzl proširuje ponudu u trgovini ciglama i žbukom.
Biciklistička iskustva iz Kopenhagena preslikana na Ljubljanu
Postoji statistički iznimno značajna razlika u percepcijama sigurnosti biciklista u etabliranom biciklističkom gradu poput Kopenhagena, s golemom infrastrukturom segregiranih biciklističkih staza i gdje je biciklistička kultura potpuno mainstream, za razliku od mnogih drugih gradova.
Međutim, primjer susjedne nam Ljubljane pokazuje da je apsolutno moguće primijeniti copy/paste u izgradnji infrastrukture. Ljubljana je više-manje doslovno kopirala Kopenhagen.
Prije otprilike 50 godina, na čelu s poznatim slovenskim arhitektom Edvardom Ravnikarom, počeli su razmišljati o povećanju biciklističkog prometa i zaštiti biciklista. Tim planera i inženjera uputio se u Kopenhagen. Unatoč padu stope biciklizma u danskoj prijestolnici u to doba, još je bilo moguće naći dobre primjere biciklističkih staza.
Nakon proučavanja biciklističke infrastrukture Kopenhagena, tim se vratio u Ljubljanu i prionuo na posao implementacije 40 kilometara kvalitetnih biciklističkih staza. Stopa vožnje bicikla porasla je s dva posto na 10 posto u godini dana – povećanje od 400 posto! Udio biciklista u gradu ostao je na istoj razini sljedeća četiri desetljeća jer dugo nije planirana niti izgrađena nikakva infrastruktura. Posljednjih godina Ljubljana ponovno gradi staze i isprofilirala se kao jedan od “top” biciklističkih gradova u Europi.
Pa eto, ako su mogli oni, možemo i mi – zašto se tim planera ne bi uputio u susjedstvo i pokušao u Zagrebu implementirati primjere uspješne prakse iz Ljubljane? Ne samo biciklističke staze, nego i veliku i megauspješnu pješačku zonu u centru grada…
Ljubljana je jedan od najpristupačnijih gradova u Europi
Za nagradu Access City Award 2023. natjecala su se 42 grada, no pobjednik je mogao biti samo jedan i to je bio Skellefteå, smješten na sjeveru Švedske. Europska komisija, tijelo koje dodjeljuje nagradu, navela je da se priznanje dodjeljuje zbog “dugoročne predanosti i inovativne strategije poboljšanja pristupačnosti za osobe s invaliditetom” u tom gradu.
Pobjednik je dobio 150.000 eura nagrade – novac koji može ići u provedbu budućih ideja o pristupačnosti.
No, drugoplasirani i trećeplasirani gradovi također su dobili novčane poticaje, 120.000 odnosno 80.000 eura. Južnošpanjolski grad Cordoba i slovenska prijestolnica Ljubljana zauzeli su drugo i treće mjesto.
Ovo je bila već četvrta nagrada na spomenutom natjecanju (2012. su dobili posebnu pohvalu, 2015. brončanu, 2018. srebrnu) kojom Ljubljana učvršćuje svoju poziciju u samom vrhu europskih gradova na području pristupačnosti.
Osiguravanje pristupačnosti jedan je od prioriteta Grada Ljubljane, zbog čega već dugi niz godina provodi aktivnosti koje pokrivaju brojna područja, od obrazovanja, sporta, kulture, socijalne skrbi i zdravstva do prometne infrastrukture.
Ljubljana je sjajno prošla na ljestvici gradova sa najprotočnijim prometom
Uži grad Dublina je područje koje ima najsporiji promet u Europskoj uniji. Irska prijestolnica također ima drugi najsporiji promet u Europi i svijetu, a nadmašuje ga samo London.
Gore navedeno je jasno iz ljestvice Indeksa prometa za 2023. koju je sastavio TomTom, tehnološka tvrtka koja proizvodi geolokacijske i navigacijske alate. U analizu je uključeno 387 gradova iz 55 zemalja sa šest kontinenata.
Gradovi diljem svijeta rangirani su prema prosječnom vremenu putovanja, cijenama goriva i emisijama CO2 prema Indeksu prometa.
Situacija s prometnim gužvama u Dublinu je toliko loša da je potrebno 29 minuta i 30 sekundi da se prijeđe udaljenost od 10 kilometara. To je jedna minuta dulje od rezultata iz prošlogodišnje ljestvice.
Taranto u Italiji je najmanje prometno opterećen, a Ljubljana je u samom pozitivnom vrhu
Tko bi rekao, ali to je zapravo na dubokom jugu Italije, gdje bi se obično i očekivalo da je tempo ležerniji, gdje možemo pronaći europski grad s najmanje problematičnim i najlakšim prometnim uvjetima – Taranto.
Za deset kilometara tamo potrebno je 10 minuta i 20 sekundi. No, i taj je pokazatelj pogoršan za desetak sekundi u odnosu na prethodnu godinu.
Dobra vijest o europskim gradovima je da, kada je u pitanju promet u metropolitanskim područjima ukupno, nijedan od njih ne ulazi u prvih 10 na globalnoj ljestvici, iako Bruxelles zauzima 11. mjesto i samim tim je grad s najgorim parametrima u tom pogledu.
Na žalost, i ovo nas je istraživanje zaobišlo. Jedini grad iz regije na ovoj ljestvici je, naravno, Ljubljana. A ona je odlično prošla. Nalazi se na 259 mjestu, sa potrebnih 14:20 za 10 kilometara.
Mogli bismo tako nabrajati dobre vijesti iz Ljubljane u nedogled. Vjerujemo da je ovo dovoljno da dobijete pravu sliku.
Zašto morate biti s nama na Smart City Summitu 2025?
Globalna perspektiva: Ove godine širimo se na regiju i okupljamo predavače i sudionike izvan Hrvatske. Donosimo globalne trendove i inovacije iz prve ruke!
Umrežavanje bez granica: Spojite se s liderima industrije, gradonačelnicima, poduzetnicima i stručnjacima koji transformiraju pametne gradove.
Ekskluzivna znanja i inspiracija: Sudjelujte u predavanjima i radionicama koje otkrivaju najnovije tehnologije i strategije za održive i pametne zajednice.
Lokacija koja impresionira: Uz vrhunski smještaj i savršeno okruženje, Summit je idealan spoj rada, učenja i povezivanja.
Broj mjesta je ograničen: Vrijeme istječe, a vi ne želite biti onaj koji čeka “sljedeću priliku”!
Prijavite se sada i osigurajte svoje mjesto na događaju koji oblikuje budućnost gradova!
Prijavite se do 15.12.2024. i iskoristite Early bird vrijednost all inclusive kotizacijskog paketa.
Vidimo se na Smart City Summitu, gdje kreiramo budućnost zajedno!
