Smart Cities: Pametni gradovi odgovor su na izazove 21. stoljeća

U organizaciji Lider-a i Udruge gradova održana je 11. Smart City konferencija na kojoj su sudjelovali gradonačelnici, brojni poduzetnici, predstavnici akademske zajednice i stručnjaci iz javnog sektora te dodjela nagrada INpuls za najbolje i istaknute prakse u pet kategorija.

Govornici su na konferenciji podijelili planove, iskustva i primjere dobre prakse u digitalnoj i zelenoj tranziciji, urbanizmu, priuštivom stanovanju, modernizaciji infrastrukture te digitalizaciji javnih usluga. Cilj je konferencije bio kroz zajednički dijalog pronaći inovativna rješenja koja će unaprijediti kvalitetu života u hrvatskim gradovima i prilagoditi ih potrebama građana.

Konferenciju su otvorila uvodna obraćanja Miodraga Šajatovića, glavnog urednika Lidera i Norberta Eschborna, direktora zaklade Konrad Adenauer za Hrvatsku i Sloveniju. Šajatović se osvrnuo na skorašnje lokalne izbore pohvalivši odluku da se gradonačelnici i načelnici na izborima biraju izravno. “To je bitno poboljšalo upravljanje gradovima i općinama jer personalizacija daje poduzetničku notu gradonačelnicima.”, istaknuo je Šajatović.

Pametni gradovi jedna su od najuzbudljivijih ideja u konceptu održivosti

Norbert Eschborn u svom je govoru naglasio koncept pametnih gradova u kontekstu Europske unije. Kako je kazao, pametni gradovi jedna su od najuzbudljivijih ideja u konceptu održivosti. Zahvaljujući tome, pametni gradovi su dizajnirani da budu održiviji, učinkovitiji i inkluzivniji. “Euopska unija je prepoznala da da je digitalna tranzicija odgovor na demografsko starenje i klimatske promjene.”, kazao je Escborn.

Naglasio je i konkretne primjere Amsterdama, Kopenhagena i Barcelone koji su u svoje upravljanje implementirali pametna digitalna rješenja. Tako se u Amsterdamu digitalizacija koristi za upravljanje javnim prijevozom, a u Barceloni za smanjenje prometnih gužvi.

“S tehnologijom možemo izgraditi gradove koji bolje odgovaraju na izazove 21. stoljeća” – zaključio je Eschborn.

Priuštivo stanovanje gorući je problem u Hrvatskoj

Velika se pozornost dala priuštivom stanovanju koje je gorući problem u Hrvatskoj, ali njegovo rješavanje ima dva preduvjeta, moglo se čuti na panelu “Urbanizam i priuštivo stanovanje”. Taj problem trebao bi ublažiti novi Nacionalni plan stambene politike (NPSP) vrijedan dvije milijarde eura koji će, prema najavi Branka Bačića, potpredsjednika Vlade i ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, biti prihvaćen na idućoj sjednici Vlade.

Osim te krovne regulative, izmijenit će se i Zakon o poticanoj stanogradnji koji će prerasti u Zakon o priuštivom stanovanju.”Očekuje nas donošenje 13 zakonskih akata u tom području, poput novog Zakona o prostornom uređenju i Zakona o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu.”, kazao je Bačić. Istaknuo je kako je Hrvatska prva u EU pokrenula NPSP, a taj dokument ima tri cilja.

“To je priuštivo stanovanje kao socijalna mjera, zatim održivo stanovanje te prostor u funkciji stanovanja.”, kazao je potpredsjednik Vlade. Statistika kazuje kao je u Hrvatskoj trenutno 600 tisuća praznih stanova, no Bačić smatra kako se radi o pretjeranoj brojci. Unatoč tome, jedinice lokalne samouprave trebale bi prazne stanove ponuditi na tržištu te nastaviti s gradnjom novih stambenih jedinica.

Potencijal izgradnje, ali i ukupnog razvoja Hrvatske sputan je s dva velika problema

Kad je riječ o potencijalu gradnje, Bačić tvrdi kako se u cijeloj Hrvatskoj u teoriji može izgraditi stambeni prostor za šest milijuna građana, no potencijal izgradnje, ali i ukupnog razvoja Hrvatske sputan je s dva velika problema, smatra Ivica Puljak, gradonačelnik Splita.

“Prvi problem je što gradovi i općine nisu spojeni. Nama se građani sele iz Splita u, primjerice Kaštela, ali nastavljaju koristiti splitsku infrastrukturu. Drugi su problem barijere u gradnji infrastrukture. Izgraditi cestu u Hrvatskoj je nemoguća misija. U gradskom “poglavarstvu” pobrojali smo koliko je potrebno koraka za gradnju ceste – treba 81 korak. U najboljem slučaju, gradnja ceste traje od šest do sedam godina.”, tvrdi Puljak. Iako većina gradova stoji financijski dobro, kad bi izgradili svu potrebnu infrastrukturu, shvatili bi da im nedostaje veliki novac.

“Kad bi izgradili sve ceste koje trebaju u Splitu, treba nam 750 milijuna eura. Od komunalnog doprinosa u teoriji maksimalno možemo dobiti 250 milijuna eura.”, naglasio je.

Iskustva Dubrovnika i Zaprešića

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković istaknuo je kako je Grad još 2017. prepoznao problem priuštivosti stanovanja izazvan kratkoročnim najmom koji nije specifičan samo za Dubrovnik, već za sve velike turističke destinacije.

“Dubrovnik je stoga krenuo u vlastiti model stanogradnje kroz koji je do sada svoje stambeno pitanje riješilo 90 obitelji.” Što se tiče razvojnih projekata u kontekstu pametnih gradova, Franković je podsjetio da je Dubrovnik do sada tri puta izabran za najbolji pametni grad. “Svaki projekt koji radimo uključuje poduzetnik i interese zajednice.”, naglasio je Franković.

Gradonačelnik Zaprešića i predsjednik Udruge gradova, Željko Turk kazao je kako Zaprešić nije ni Split ni Dubrovnik jer je to mjesto nekada bio satelitsko naselje Zagreba, pa je njihov problem obrnut.

“Fokusirali smo se na prometnu povezanost te uložili da svako dijete ima mjesto u vrtiću. Nedavno smo na Gradskom vijeću jednoglasno donijeli promjenu Generalnog urbanističkog plana. Želimo da naši stanovnici imaju pretpostavke za život i razvoj.”, istaknuo je Turk. Podsjetio je da Zaprešić razvija i novu poslovni zonu, a uskoro kreće bušenje geotermalne bušotine koja bi mogla grijati polovicu grada.

Međunarodna iskustva – This is how we live in 2035

Na konferenciji je održano i predavanje “Međunarodna iskustva – This is how we live in 2035”, a jedna od glavnih poruka jest da će se potrebe građana promijeniti kroz deset godina i sada je pravo vrijeme za pripremu i prilagodbu. Predavanje je održao Dominik Philipp, partner u tvrtki Dietrich Untertraifaller.

Predstavio je piramidu ljudskih potreba, od psiholoških potreba, potreba za sigurnosti i društvenih potreba, koja zapravo pokazuje koliko je čovjeku potrebna temeljna adaptacija u svakom aspektu kako bi funkcionirao na najbolji mogući način. Objasnio je da sve naše akcije utječu na konačni rezultat, a kao glavnu ideju predavanja navodi multifunkcionalne urbane četvrti.

“Multifunkcionalne urbane četvrti predstavljaju sinergiju napredne tehnologije, održivog ekološkog dizajna i društvene povezanosti. Ključni element ove vizije su tzv. ‘15-minutne četvrti‘, urbanistički koncept koji osigurava da su sve osnovne usluge – poput stanovanja, rada, rekreacije i zdravstva – dostupne unutar 15 minuta hoda. Ovaj pristup smanjuje ovisnost o automobilima, potiče aktivan način života i jača socijalnu interakciju unutar zajednice.”, rekao je Philipp i naveo primjere Barcelone, Pariza i Beča.

Cilj stvaranja ovakvih četvrti su multifunkcionalni gradovi sa zelenilom i svim popratnim sadržajima, što će na kraju rezultirati stvaranjem novog identiteta. Ključna je izgradnja s korištenjem drvenog materijala, jer je cilj što manje otpada i težnja samoodrživosti.

Naglašava i da je potrebno da se digitalizacija odvija na centru mjesta, tako da građevina potpuno odgovara izvornom planu, s mogućnošću promjene bitnih stavki jednim klikom. Spomenuo je i ‘European green deal‘, koji je vezan za renovaciju i revitalizaciju postojećih građevina i kompletnih susjedstava.

U sklopu događanja dodijeljene su i nagrade INpuls

Riječ je o prestižnom priznanju koje Udruga gradova dodjeljuje od 2012. za inovacije i najbolju praksu gradova.

Nagrade su dodijeljene za inovacije i najbolju praksu gradova u ukupno pet kategorija: Pametni gradovi i digitalna tranzicija, Stanovanje preduvjet svega, Zaštita životinja dokaz humanosti, zdravi gradovi zdravih građana i Zelenim gradom protiv klimatskih promjena.

U kategoriji “Pametni gradovi i digitalna tranzicija” za najbolju praksu nagrađen je Grad Split za Smart City Split platformu. Za istaknutu praksu eMjesnih odbora nagrada je otišla u ruke Grada Rovinja, dok je Jastrebarsko nagrađeno za projekt STEM za djecu – mali znanstvenici.

U kategoriji “Stanovanje preduvjet svega” za najbolju praksu nagrađena su dva grada, Slavonski Brod i Varaždinske Toplice. Posavski grad zaslužio je priznanje zbog davanja stanova u najam, a nagrađen je i za istaknutu praksu osnivanja prava građenja. Varaždinske Toplice nagrađene su za projekt Smart kvart.

Priznanje u kategoriji “Zaštita životinja, dokaz humanosti” otišlo je Gradu Zagrebu za projekt Oporavilište za divlje životinje i modernizacija ZOO-a.

Grad Varaždin dobitnik je nagrade za najbolju praksu u kategoriji “Zdravi gradovi zdravih građana” za projekt Zdrav pokret. Nagrade za istaknute prakse u toj kategoriji otišle su u ruke Kutine za Urbanu mrežu zelene infrastrukture te Slavonskom Brodu za vodeni park na gradskim bazenima.

Koprivnica je nagrađena za najbolju praksu u kategoriji “Zelenim gradom protiv klimatskih promjena” za sadnju najveće šume hrane u Hrvatskoj. Grad Poreč je dobio priznanje za istaknutu praksu za svoj Sunčani ured grada, dok je Bjelovar nagrađen za projekt Budućnost biraj – kompostiraj.

Tekst preuzet s Lider-a!