Zašto Summit moderne javne uprave, a ne „samo“ Smart City Summit?

Zašto Summit moderne javne uprave, a ne „samo“ Smart City Summit?
Smart City Summit 2025

Odmak od isključivog oslanjanja na koncept “smart city” (pametni grad) prema širem pojmu moderna javna uprava odražava dublje razumijevanje potreba suvremenih društava i ulogu uprave u rješavanju složenih izazova

Iako smart city rješenja naglašavaju tehnologiju i digitalizaciju, moderna javna uprava uključuje širi društveni, politički i ekonomski okvir.

Pametan grad je efikasan grad

Jedna od osnovnih karakteristika moderne lokalne samouprave je njezina učinkovitost, kako u internim procesima tako i eksterno prema lokalnom poduzetništvu i građanima.

Ovih dana objavljen jeIndeks Instituta Milken za 2025. koji odražava učinkovitost gradova u promicanju rasta i pružanju pristupa osnovnim uslugama i infrastrukturi potrebnim za uspjeh u SAD-u. Ovo je odličan primjer onoga o čemu govorimo.

Raleigh u Sjevernoj Karolini proglašen je najuspješnijim velikim metropolitanskim područjem, prema izvješću Milken instituta o najboljim gradovima (BPC) za 2025. godinu.

Među malim gradovima, Gainesville, Georgia, na vrhu je indeksa nakon što je svake godine od 2016. uvršten među 10 najboljih malih metropolitanskih područja BPC-a.

Institut izvještava da su oba grada na ljestvici potaknuli snažan rast radnih mjesta i plaća, te da je tamo snažna prisutnost visoke tehnologije.

Promicanje gospodarskog rasta za uspješnu lokalnu sredinu

Indeks, koji se objavljuje svake godine od 1999., odražava učinkovitost gradova u iskorištavanju svojih resursa za promicanje gospodarskog rasta i pružanje svojim stanovnicima pristupa osnovnim uslugama i infrastrukturi potrebnim za uspjeh.

Indeks se temelji na otvaranju radnih mjesta, rastu plaća i rastu proizvodnje visokotehnološkog sektora, uz mjere pristupa gospodarskim mogućnostima, kao što su pristupačnost stanovanja i pokrivenost širokopojasnim internetom.

Indeks i rangiranje za 2025. uglavnom se temelje na podacima iz 2023., najnovijim dostupnim podacima. Tijekom te godine, američko tržište rada dodalo je više od 2,8 milijuna radnih mjesta u metropolitanskim područjima, pri čemu su metropole činile 88,2 posto svih radnih mjesta u SAD-u.

Raleigh i Gainesville iskusili su izvanredan rast zaposlenosti i plaća, zajedno sa snažnim učinkom u pristupu pokazateljima ekonomskih prilika“, rekla je Maggie Switek, viša direktorica istraživanja pri Milken institutu think-tank. “Ova metro područja dokazuju da je moguć snažan ekonomski učinak u okruženju koje stanovnicima pruža mogućnosti potrebne za napredak.

Ovogodišnji gradovi s najboljim rezultatima imali su nekoliko zajedničkih tema, uključujući snažne uvjete na tržištu rada, široko rasprostranjen pristup širokopojasnom internetu i relativno niske razine nejednakosti prihoda.

Uz napomenu o dobroj izvedbi najbolje rangiranih gradova, ovogodišnje izvješće BPC-a također je istaknulo da gradovi koji nude više plaće i niže troškove života ostaju privlačni mlađim generacijama radnika.

Interaktivna karta gradova s ​​najboljim rezultatima omogućuje korisnicima usporedbu uspješnosti gradova u odnosu na njihove konkurente, ovisno o veličini grada i rangu.

Inkluzivniji i pravedniji gradovi, Izvor: Unsplash
Pametan grad je uključiv grad

Digitalni prijelaz predstavlja priliku koja se pruža jednom u generaciji za preoblikovanje naših društava za održiviju i pravedniju budućnost. Međutim, nitko ne smije biti zapostavljen dok se krećemo prema čišćim energetskim sustavima i pametnijim tehnologijama. Bez inkluzivnosti u svojoj srži, obje tranzicije imaju potencijal pogoršati nejednakosti.

Na primjer, digitalni napredak može povećati jaz između onih koji imaju pristup tehnologiji i onih koji je nemaju, dok prelazak na zelenu energiju može neproporcionalno utjecati na ranjivo stanovništvo.

Bilo da se radi o osiguravanju pristupa digitalnim uslugama, stvaranju zelenih radnih mjesta ili poticanju održivih urbanih prostora, gradovi mogu prednjačiti u pokazivanju da održivost i digitalizacija mogu – i trebaju – biti za sve.

Na primjer, projektiranjem digitalnih javnih usluga čija je srž inkluzivnost, lokalne vlasti mogu stvoriti osjetljivije, učinkovitije i pristupačnije sustave koji služe potrebama svih stanovnika, što u konačnici dovodi do jačih i kohezivnijih zajednica.

Implementacija digitalnih javnih usluga koje podupiru povjerenje, uključenost i jednakost

Jedan od sjajnih primjera je Espoova inicijativa TrustM koja istražuje ovo kritično pitanje preispitivanjem usluga digitalnog javnog sektora iz migrantske perspektive. Projekt je usmjeren na izgradnju povjerenja u svakom koraku digitalne transformacije ispitivanjem javnih usluga, uočavanjem nedostataka i predlaganjem inovativnih alternativa koje daju prioritet jednakosti i uključenosti.

Stvarno smo sretni što se mnogo novih stanovnika doseli u grad svake godine. Međutim, ne možemo skalirati usluge brzinom kojom raste ova grupacija”, objašnjava Irena Bakić, voditeljica projekta TrustM-a.

Zato umjesto da stvara nove usluge, Espoo pomaže ljudima u kretanju postojećim uslugama i traži povratne informacije. Trenutačno se gradska vlast usredotočuje na roditelje koji ostaju kod kuće, posebno majke iz zajednica koje govore arapski, farsi i somalski.

Espooovi napori usklađeni su s ciljem EU digitalnog desetljeća postizanja 100% usmjerenih na korisnika i dostupnih online ključnih javnih usluga.

Dakle, zašto Summit moderne javne uprave, a ne „samo“ Smart City Summit?

Evo nekoliko razloga zašto Smart City Summit 2025 promišlja na ovaj način.

1. Fokus na građane, a ne samo na tehnologiju

Smart city koncept često stavlja tehnologiju u središte, s ciljem digitalizacije gradova i implementacije visokotehnoloških rješenja. Međutim, moderna javna uprava prepoznaje da tehnologija nije sama po sebi cilj, već alat za bolje služenje građanima.

Ovaj pristup osigurava da se prioritet daju potrebama ljudi – poput dostupnosti usluga, jednakosti i društvene pravde – umjesto isključivo tehnološkom napretku.

2. Uključivost i jednakost

Jedan od problema smart city modela jest mogućnost povećanja digitalnog jaza. Tehnološki napredna rješenja često su manje pristupačna za ranjive skupine (poput starijih osoba, osoba s invaliditetom ili stanovnika ruralnih područja).

Moderna javna uprava proširuje fokus kako bi osigurala da su svi građani uključeni u procese upravljanja i imaju jednak pristup uslugama, bez obzira na njihove tehnološke mogućnosti.

3. Integracija tehnologije u šire društvene i upravne sustave

Smart city rješenja primarno se bave digitalizacijom infrastrukture (npr. pametni semafori, upravljanje otpadom, mobilne aplikacije za gradske usluge), dok moderna javna uprava uključuje tehnologiju u širi okvir društvenog razvoja.

To znači da se uz tehnološke inovacije razmatraju i socijalni, pravni, politički i ekonomski aspekti upravljanja.

4. Odgovornost i transparentnost izvan tehnologije

Smart city rješenja često se usredotočuju na učinkovitost, dok moderna javna uprava stavlja naglasak na transparentnost, odgovornost i participaciju građana.

U suvremenim društvima građani zahtijevaju otvorenost i uvid u proces donošenja odluka, što je prioritet šireg koncepta upravljanja, a ne samo tehnoloških inovacija.

5. Fokus na održivost i dugoročne strategije

Dok smart city rješenja često naglašavaju tehnološku inovaciju kao odgovor na urbane izazove, moderna javna uprava integrira održivost u svoje temelje.

To uključuje borbu protiv klimatskih promjena, promicanje zelenih politika i održivog razvoja, što ide izvan samih tehnoloških implementacija i uključuje društvenu i ekološku odgovornost.

6. Višedimenzionalnost izazova suvremenog društva

Današnji izazovi, poput migracija, globalnih pandemija, gospodarskih kriza i klimatskih promjena, zahtijevaju holistički pristup.

Moderna javna uprava prepoznaje da tehnologija nije dovoljna za rješavanje tih problema te u svoje strategije uključuje međuresornu suradnju, političko vodstvo i participaciju građana.

Što možemo zaključiti?

Pomak od isključivog oslanjanja na smart city rješenja prema konceptu moderne javne uprave označava evoluciju u razmišljanju o javnim sustavima.

Tehnologija ostaje ključan alat, ali je integrirana u širi okvir upravljanja koji obuhvaća društvenu pravdu, održivost, inkluzivnost i transparentnost.

Moderna javna uprava pruža temelj za uravnotežen pristup u kojem tehnologija služi ljudima, a ne obrnuto.

Za više informacija pratite teme i popis govornika na Smart City Summit 2025.