Tehnološki inovativna GiS rješenja pomažu u upravljanju katastrofama

Današnja tehnologija napreduje u raznim područjima, ali taj isti tehnološki napredak postavlja brojne izazove

Možemo koristiti tehnologiju za umjetnu prilagodbu i repliciranje stvari, ali ljudska bića i drugi živi organizmi važniji su od razvoja.

Svjedoci smo sve više kriznih situacija – od COVID-19 pandemije, potresa, preko poplava i požara, do pandemije, pa se sve više nameće potreba za efikasnim rješenjima unutar upravljanja krizama. Pitanje je imamo li ta rješenja i na koji način funkcioniraju?

Tehnološki napredak na žalost povećava vjerojatnost katastrofa, pa je nužan razvoj sustava za upravljanje krizama

Katastrofa može biti prirodna katastrofa ili katastrofa uzrokovana ljudskim djelovanjem ili nesreća, ovisno o nekoliko čimbenika. Glavni čimbenik su klimatski uvjeti uzrokovani ljudskim aktivnostima kao što su onečišćenje zraka, vode i tla.

Prirodne katastrofe su opasni događaji uzrokovani prirodnim procesima na zemlji. Primjer prirodne katastrofe je poplava, potres, uragan/ciklon, vulkanska erupcija, tsunami i drugi geološki procesi.

Katastrofe koje uzrokuje čovjek ili antropogene katastrofe uzrokovane su ljudskim aktivnostima. Antropogene katastrofe nepovoljno utječu na ljude, druge organizme i konačno na ekosustave.

Primjeri katastrofa koje je uzrokovao čovjek uključuju sve vrste zagađenja, nuklearne katastrofe, kemijske katastrofe, biološke katastrofe, terorističke napade i druge slučajne katastrofe.

Upravljanje katastrofama ima dva dijela, a to su događaji prije katastrofe i događaji nakon katastrofe.

Stadij prije katastrofe

Faza 1 – Ublažavanje: Smanjiti učinke katastrofa prije nego što se pojave

Faza 2 – Pripravnost: Uključuje razvoj plana hitnih operacija

Stadij nakon katastrofe

Faza 3 – Odgovor: Hitne službe pomažu ljudima

Faza 4 – Oporavak: Povratak u normalan život nakon pojave katastrofe

GIS je koristan u svim fazama upravljanja krizom

GIS (Geografski informacijski sustav) je centralizirano mjesto za upravljanje i analizu geografskih podataka. GIS igra ključnu ulogu u upravljanju krizama pružajući točne i pravovremene geografske informacije koje pomažu u donošenju bržih odluka, pravilniju raspodjelu resursa te učinkovite strategije reakcije.

Pomaže vlastima i organizacijama da planiraju i pripreme se za različite vrste kriznih situacija, poput prirodnih katastrofa ili industrijskih nesreća, što u konačnici spašava živote i smanjuje štetu. Omogućava da se identificiraju optimalne lokacije za raspoređivanje resursa poput hitnih službi, medicinskih ustanova i skloništa.

Tijekom krize, GIS može integrirati podatke u stvarnom vremenu iz različitih izvora, uključujući senzore, kamere, satelitske snimke, uređaje za praćenje prometa i sl. To pomaže donositeljima odluka da prate situaciju, prate širenje krize i učinkovito rasporede resurse. Njegova iskoristivost se može vidjeti i u dijelu nakon štete gdje se koristi kao alat za procjenu opsega štete što pomaže u raspodjeli resursa za obnovu. Vođenjem stanja prije, trenutno i nakon modeliraju se i analiziraju potencijalne opasnosti poput poplava, požara ili epidemija.

Evo jednog primjera dobre prakse iz Hrvatske o korištenja GIS sustava u kriznim situacijama

Hrvatska inovativna tvrtka Promet i prostor d.o.o. razvija napredno GIS rješenje za brži odgovor na katastrofe u sklopu projekta COMMAND d . Ova Inovativna IT platforma unapređuje spremnost i koordinaciju civilne zaštite Zagrebačke županije.

O projektu

COMMAND d je projekt kojim se ostvarilo pružanje potpore zapovjednim i operativnim centrima za analizu ključnih podataka o katastrofama na lokalnoj razini.

Utvrđeni su standardizirani operativni postupci u kriznim situacijama čime se povećava spremnost i omogućava povezivanje svih sudionika u projektu putem zajedničke IT platforme (GIS).

Tvrtka Promet i prostor d.o.o. iz Zagreba, specijalizirana za razvoj geografskih informacijskih sustava (GIS), uspješno je razvila i implementirala napredno GIS rješenje u sklopu projekta COMMANDd. Ova inovativna IT platforma značajno unapređuje sposobnost Zagrebačke županije za brzi odgovor na katastrofe i izvanredne situacije.

Projekt COMMAND d, sufinanciran sredstvima Europske unije, ima za cilj povećati spremnost i omogućiti povezivanje svih sudionika civilne zaštite putem jedinstvene IT platforme. Ovo GIS rješenje omogućuje brži prijem podataka, analizu i simulaciju razvoja događaja te učinkovit prijenos informacija u hitnim slučajevima.

Korištenjem ove platforme, Županijski Stožer civilne zaštite može smanjiti vrijeme reakcije s dosadašnjih dva sata na svega 15 minuta. Sustav omogućuje vizualizaciju podataka na karti, komunikaciju s operativnim snagama u stvarnom vremenu te izvođenje simulacija različitih scenarija, poput potresa ili poplava, čime se olakšava donošenje odluka u kriznim situacijama.

Ključne funkcionalnosti GIS sustava COMMAND d

Sustav omogućuje:

• Centralizirano prikupljanje i analiza podataka: Integracija informacija iz različitih izvora (centri 112, vatrogasne službe, hitna pomoć, agencije za vode) omogućuje sveobuhvatan pregled situacije u stvarnom vremenu.zagrebacka-zupanija.hr+1civilna-zastita.gov.hr+1
• GIS simulacije i vizualizacija: Omogućuje simulaciju razvoja kriznih situacija, što pomaže u planiranju i donošenju odluka.
• Standardizacija operativnih postupaka: Uvođenje jedinstvenih protokola za reagiranje u kriznim situacijama povećava učinkovitost i koordinaciju među službama.civilna-zastita.gov.hr
• Analiza kapaciteta: Procjena dostupnih resursa i kapaciteta na lokalnoj razini u Hrvatskoj i partnerskim zemljama (Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Albanija) omogućuje bolje upravljanje resursima.

Projekt COMMAND d nije ograničen samo na Hrvatsku; njegova implementacija u partnerskim zemljama doprinosi jačanju regionalne suradnje i razmjeni najboljih praksi u području civilne zaštite.

Na temelju prikazane slike sučelja GIS sustava iz projekta COMMAND d, može se zaključiti da sustav nudi bogat katalog tematskih slojeva koji omogućuju višedimenzionalno upravljanje kriznim situacijama i civilnom zaštitom.

Evo pregleda ključnih funkcionalnosti i koristi:

Višeslojna analiza podataka

Sustav omogućuje uključivanje i isključivanje tematskih slojeva kako bi korisnici mogli kombinirati podatke relevantne za konkretnu situaciju, npr. potres, poplavu ili industrijsku nesreću.

Kategorizacija i organizacija podataka

Slojevi su organizirani po temama, što omogućuje brzo snalaženje i preglednost:

• Operativne snage – za pregled raspoloživih resursa na terenu.
• Hrvatske vode – uključuje zone i mjerne postaje, važno za monitoring poplava.
• Kritična infrastruktura – omogućuje identifikaciju ključnih objekata (bolnice, škole, komunikacije).
• Zone rizika – sadrže slojeve za:
  • Nuklearnu elektranu Krško
  • Covid19 slučajeve
  • Imatelje opasnih tvari
  • Seizmički aktivna područja
  • Industrijske nesreće
  • Pojave poplava
  • Pravne osobe od interesa i javne ustanove

Ovakva kategorizacija omogućuje brzu procjenu prijetnji i donošenje odluka u realnom vremenu.

Povezanost s nacionalnim i sektorima podataka

• DHMZ (Državni hidrometeorološki zavod) – uključivanje vremenskih uvjeta u planiranje odgovora.
• Hrvatske šume, Natura 2000 – važno za zaštitu okoliša tijekom kriznih intervencija.
• Administrativni podaci – granice, jedinice lokalne samouprave itd., za prostornu orijentaciju i nadležnosti.

Što iz svega navedenog možemo zaključiti?

Dakle, katastrofe se događaju prirodno ili slučajno i ne mogu se zaustaviti, ali se tehnologija može koristiti za smanjenje utjecaja i štete.

Kroz svoje sposobnosti modeliranja, analize, vizualizacije i prostorne integracije, GIS pruža dublje razumijevanje kriznih situacija što donositeljima odluka da planiraju učinkovite evakuacije, raspodijele resurse precizno, identificiraju rizična područja i pratiti širenje krize u stvarnom vremenu.

U konačnici, primjena GIS-a u upravljanju krizama osnažuje vlasti, organizacije i zajednice da budu pripravne i reaktivne u suočavanju s izazovima. GIS nije samo tehnička platforma, već ključni alat koji spaja tehnologiju, informacije i akciju kako bi se smanjili rizici, spasili životi i ublažili posljedice nepredviđenih događaja.

U svjetlu sve učestalijih prijetnji, kontinuirana integracija GIS-a u strategije kriznog upravljanja postaje neophodnost za izgradnju otpornih i sigurnih zajednica.

Promet i prostor d.o.o. ovim projektom potvrđuje svoju stručnost u razvoju GIS rješenja koja doprinose sigurnosti i učinkovitosti javnih službi. Njihova rješenja integriraju prostorne podatke s operativnim informacijama, pružajući korisnicima alat za brzo i informirano djelovanje.

Za više informacija o GIS rješenjima tvrtke Promet i prostor d.o.o., posjetite njihovu web stranicu: https://prometiprostor.hr.

AUTOR: Dražen Keresteny, mag.ing.el., Konzultant za digitalizaciju, Smart City i security
099 5373 900, drazen.keresteny@exe.cutor.eu