Kako je Dresden postao njemačko središte za proizvodnju čipova
Izazov saksonske prijestolnice bit će ostati konkurentan dok se globalna utrka čipova zahuktava
Dresdenu nitko nije rekao jesu li iza toga najbolji dani proizvodnje u Europi.
Istočnonjemački grad i glavni grad Saske postao je industrijsko uporište, sa sektorom proizvodnje mikročipova svjetske klase koji privlači ulaganja čak i iz Tajvana.
Izazov za grad, dok se globalna utrka za mikročipove zahuktava, jest hoće li uspjeti zadržati svoj status vodeće industrije, s obzirom na tijesno njemačko tržište kvalificirane radne snage i vlade diljem svijeta koje ulijevaju subvencije u ovaj sektor.
Dresden je možda najpoznatiji po tome što su ga saveznici žestoko bombardirali pred kraj Drugog svjetskog rata u kampanji u kojoj je poginulo oko 18.000-25.000 ljudi i ostavio grad u ruševinama. Nakon rata, grad je postao dio komunističke Njemačke Demokratske Republike (DDR).
Sada je to matična baza za nekoliko tvrtki koje imaju za cilj obavljati visokotehnološki, visoko precizan posao: proizvoditi poluvodiče koji pokreću sve, od automobila do pametnih telefona. Oko 76.000 ljudi na području Dresdena već radi u mikroelektronici i IT sektoru; očekuje se da će taj broj premašiti 100 000 do kraja desetljeća.
Zašto Dresden?
Sjeverni dio grada, u blizini lokalne zračne luke, može se pohvaliti granitnom zemljom – savršenom zaštitom od vibracija koje bi mogle omesti osjetljivu proizvodnju čipova.
Osim njegove geologije, uspjeh Dresdena potaknut je ustrajnom podrškom lokalne vlade, prisutnošću iskusnih veterana industrije i suradnjom između industrije i istraživača.
Pitanje je hoće li to biti dovoljno sada kada je nestašica u doba pandemije pokrenula globalno natjecanje čipova, što je potaknulo blokove poput Sjedinjenih Država, Kine, Europske unije, Japana i Južne Koreje da obećaju milijarde za nove tvornice.
Dresden je osigurao jednu ranu pobjedu: TSMC sa sjedištem u Tajvanu, globalni lider na tržištu poluvodiča, izgradit će tvornicu u blizini grada — što stavlja Dresden “na globalnu kartu”, prema Franku Bösenbergu, direktoru regionalne industrijske lobističke grupe Silicon Saska.
Ali utrka je duga i ima mnogo više prepreka koje treba prevladati, uključujući nedostatak talenta i događaje crnog labuda, poput energetske krize koja je uslijedila nakon početka rata u Ukrajini.
Više potražite na ovoj poveznici
