MMF tvrdi da će primjena umjetne inteligencije imati pozitivan učinak na globalno gospodarstvo
Prema najnovijem izvješću Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), primjena umjetne inteligencije mogla bi povećavati globalni BDP za oko 0,5 % godišnje između 2025. i 2030. godine
No, taj rast dolazi s cijenom: značajnim porastom emisija stakleničkih plinova zbog energetski intenzivnih podatkovnih centara koji omogućuju rad AI modela.
MMF, koji je izvješće predstavio na godišnjem proljetnom sastanku u Washingtonu, ipak procjenjuje da će gospodarske koristi nadmašiti ekološke troškove. Prema njihovim analizama, očekivani društveni trošak emisija – procijenjen na 39 dolara po toni CO₂ – kreće se između 50,7 i 66,3 milijarde dolara. Usporedbe radi, dobitci za globalnu ekonomiju od predviđenog rasta BDP-a višestruko su veći.
Procjenjuje se da bi do 2030. globalne potrebe za električnom energijom potaknute razvojem AI-ja mogle narasti na 1.500 teravatsati (TWh)
Već sada podatkovni centri u američkoj saveznoj državi Sjevernoj Virginiji – globalnoj prijestolnici digitalne infrastrukture – zauzimaju prostor jednak osam nebodera Empire State Building. No to je tek početak. Procjenjuje se da bi do 2030. globalne potrebe za električnom energijom potaknute razvojem AI-ja mogle narasti na 1.500 teravatsati (TWh) – što je ekvivalentna trenutnoj godišnjoj potrošnji električne energije cijele Indije.
Najveći dio tog porasta proizlazi iz računalne snage potrebne za treniranje i izvođenje kompleksnih AI modela, poput onih koji stoje iza autonomnih vozila, napredne analitike ili generativne umjetne inteligencije.
Jedan dio stručnjaka vjeruje da umjetna inteligencija može igrati ključnu ulogu u ubrzavanju energetske tranzicije
Grantham Research Institute navodi kako bi AI, ako se primjenjuje ciljano, mogao potaknuti razvoj niskougljičnih tehnologija u sektorima poput energetike, poljoprivrede i transporta. Drugim riječima, ista tehnologija koja stvara dodatne emisije mogla bi pomoći i u njihovu smanjenju.
No, kako ističe Roberta Pierfederici iz Grantham instituta, tržište samo po sebi neće usmjeriti umjetnu inteligenciju prema održivim ciljevima. Potrebne su strateške intervencije – od ulaganja u istraživanje i razvoj do regulatornih okvira koji će osigurati pravednu i odgovornu primjenu tehnologije.
Iako MMF najavljuje značajan globalni rast potaknut AI-jem, upozorava da koristi neće biti ravnomjerno raspoređene. Napredne ekonomije i tehnološki lideri imat će nesrazmjernu prednost, dok će zemlje u razvoju riskirati daljnje zaostajanje, i to ne samo u tehnološkom, već i u ekološkom smislu, piše poslovniplus.
