Povratkom proizvodnje iz azijskih u matične zemlje otvara se velika gospodarska prilika

Europska unija na raspolaganje je stavila desetke milijardi eura za zelenu i digita lnu transformaciju pri čemu se naglasak stavlja na pametne industrije, a sad je pravo vrijeme za implementaciju.

S preslagivanjima na geopolitičkoj pozornici svijeta i povratku proizvodnje iz azijskih u matične zemlje, Hrvatskoj se otvara velika gospodarska prilika. Europa nam je na stol stavila desetke milijardi eura za zelenu i digitalnu transformaciju pri čemu se naglasak stavlja na pametne industrije, a sada je vrijeme za ambicioznu implementaciju.

Moglo se to čuti, među ostalim, na Digital Transformation Conferenceu u Zagrebu u organizaciji Infodoma, ILBA – Poslovne akademije za vodstvo i inovacije i CroSI – Udruge za promociju pametnih industrija u sklopu koje se održao “Smart Industry BrainStorm”. Inače, programski suorganizatori bili su Ekonomski fakultet, Zagreb, Fakultet elektrotehnike i računarstva – Inovacijski centar Nikola Tesla, Fakultet organizacije i informatike, Varaždin te Sveučilište u Dubrovniku: Centar za istraživanje digitalne transformacije – CREDO.

Da Hrvatska ima velike ambicije po pitanju digitalizacije, ilustrira strategija Digitalna Hrvatska do 2032. koja u narednih 10 godina postavlja četiri strateška cilja. Oni podrazumijevaju razvoj digitalnog gospodarstva i društva usporedivog s EU, digitaliziranu javnu upravu, razvijene i dostupne mreže vrlo velikih kapaciteta te 5G mreža te razvoj digitalnih kompetencija za život i rad, sumira državni tajnik Bernad Gršić iz Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, piše poslovni.hr

Pametna specijalizacije

“Sada ICT u BDP-u čini 4,5 posto, bio bih sretan da smo 2032. na 13 posto jer bi to značilo da smo razvijena i digitalizirana zemlja”, kazao je Gršić dodajući da je lani Hrvatsku napustilo najviše informatičkih stručnjaka usporedbi s ostalim članicama. Digitalna strategija podrazumijeva i jačanje kadrovskih kapaciteta, potpunu interoperabilnost javne uprave, povećanje broja IKT stručnjaka na tržištu rada (sada ih je tek 3,6%) dok bi se bržim i dostupnijim mrežama premostio jaz između ruralnih i urbanih područja, nužan preduvjet za ravnomjerni razvoj.

“Digitalna transformacija nešto od čega ne možemo pobjeći, nešto bez čega ona neće biti moguća” kazao je. Hrvoje Meštrić, ravnatelj Uprave za znanost i tehnologiju Ministarstva znanosti i obrazovanja, najavio je da naposljetku u javnu raspravu stiže Strategija pametne specijalizacije do 2029. U šali je rekao da je bila “kao jeti, stalno se priča da će se sad pojaviti, a nikako da stigne”. “Trebala bi se kroz mjesec dana pojaviti na javnoj raspravi. Tri su glavna cilja; poboljšanje znanstvene izvrsnosti, premošćivanje jaza istraživačkih i gospodarskog sektora te povećanje inovacijske učinkovitosti”, rekao je Meštrić. Strategija podrazumijeva široku lepezu mjera poput poboljšanja uvjeta financiranja, jačanja kapaciteta mladih istraživača, kao i istraživačke infrastrukture. Jedan natječaj za projekte u vrijednosti desetak milijuna kuna već je raspisao HAMAG BICRO, i to ne na temelju najbržeg prsta nego “peer reviewa”, odnosno uz pomoć međunarodnih stručnjaka, kako bi se osigurao izbor najboljih.

Nova regionalna karta – regionalni lanci vrijednosti

“Vidimo Hrvatsku kao visokopozicioniranu, inovativnu i uspješnu u razvoju pametnih industrija koje su ubrzale industrijsku tranziciju te ukupnu društvenu transformaciju zemlje. Smart industry je strateški okvir suradnje gospodarstva, Vlade i akademske zajednice u svrhu industrijske tranzicije u eri 4. industrijske revolucije, uz neizostavnu socijalnu transformaciju”, rekao je Ernest Vlačić ispred Udruge za promicanje pametnih industrija (CroSI). Za iskorak u novu eru ključna je industrijska tranzicija regija koja počiva na pametnim industrijama, a cilj je ubrzati razvoj onih koje su ispod 75 posto europskog prosjeka.

“Utvrdili smo potrebe regionalnog gospodarstva, sagledali globalne trendove koji mogu biti aktualni te odredili niše i smjerove djelovanja za koje se regije mogu razvijati, a sve u cilju jačanja regionalnih lanaca vrijednosti”, poručio je državni tajnik Šime Erlić iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU. U tom pravcu ide i Europska unija koja se želi osloboditi pretjerane ovisnosti o Kini u nizu tehnologija; od ulaganja u računalstvo u oblaku, istraživanja vodika, vodičima ili čipovima. Za razliku od ranije, nova regionalna karta Hrvatsku dijeli na tri regije, Panonsku, Jadransku i Sjevernu Hrvatsku. “Te regije su znatno ispod prosjeka razvijenosti EU unije te imaju potencijal za jačanje regionalne konkurentnosti koristeći šanse koje nude globalni mega trendovi za oživljavanje gospodarskog rasta i povećanje produktivnosti”, rekao je Erlić.

Prioritetne niše i regionalni lanci vrijednosti u Panonskoj Hrvatskoj definirani su u poljoprivredno-prehrambenom segmentu, pametnim i kreativnim industrijama (npr. IT i gaming), zelenom rastu i lepezi kontinentalnog turizma. U Jadranskoj oni obuhvaćaju plavi rast (poput plovila budućnosti i pametnog ribarstva), zdravlje, zeleni rast (zdravstveni, wellness, zeleni turizam, farmaceutiku budućnosti, hranu…), uslužni sektor visoke dodane vrijednosti koji uključuje audiovizualnu i gaming industriju, te pametne industrije koje obuhvaćaju IT i SmartTech rješenja. I konačno, budućnost regije Sjeverne Hrvatske također se ocrtava u regionalnim lancima vrijednosti uslužnog sektora visoke dodane vrijednosti, pametnim i zdravstvenim industrijama, zelenom rastu te proizvodnji vozila.

U okviru integriranog teritorijalnog programa do 2027. na raspolaganju je najmanje 536 milijuna eura

U okviru integriranog teritorijalnog programa do 2027. na raspolaganju je najmanje 536 milijuna eura, što je indikativna alokacija. Sredstva su namijenjena za podršku inovativnim klasterima, strateškim partnerstvima za inovacije, startup tvrtkama te malim i srednjim poduzetnicima u industrijskoj tranziciji, razvoju pametnih vještina, jačanju regionalnih eko sustava, infrastrukturi na potpomognutim i brdsko-planinskim područjima te razvoju poslovne infrastrukture u urbanim sredinama.

Interesa ne manjka, potvrdio je Erlić, s ukupno zaprimljenih 1929 prijava, od čega 932 iz Jadranske, 518 iz Panonske, a preostalih 479 iz Sjeverne Hrvatske.

Više potražite ovdje