Hyperloop Nizozemska – ultremoderna niskougljična veza između Amsterdama i Rotterdama
Hyperloop mreža između Sjeverne i Južne Nizozemske mogla bi dovesti do smanjenja emisije ugljika za 1Mt, između svih ostalih prednosti.
U prethodnoj studiji izvodljivosti za Cargo-Hyperloop Holland, utvrđeno je da hyperloop za robu i putnike između Amsterdama, Haaga i Rotterdama ima potencijal smanjiti broj kamiona na glavnim autocestama koje povezuju ove gradove za oko 1100 dnevno.
Ostale prednosti uključuju kraće vrijeme tranzita i poboljšanu pouzdanost duž jedne od najprometnijih i najzakrčenijih cesta u zemlji.
Hyperloop je tehnologija u nastajanju u kojoj kabina poput kapsule putuje kroz mrežu niskotlačnih cijevi koristeći magnetske sile za levitaciju, vođenje i pogon.
Prednost je da se infrastruktura može graditi iznad ili ispod ili na razini tla
Kapsule mogu putovati pojedinačno ili u spojenim jedinicama i sposobne su za operacije bez vozača i velike brzine do 700 km/h
Iako je hiperloop još u fazi testiranja, smatraju je vjerojatnom komponentom budućih transportnih sustava i, na primjer, potencijalnom alternativom zračnim putovanjima na kratkim udaljenostima.
Doista, Cargo Hyperloop Holland smatra se prvim korakom u europskoj hiperloop mreži u cijeloj regiji.
Cargo Hyperloop Holland studija, koju su nedavno dovršili Hardt Hyperloop sa sjedištem u Delftu i konzorcij javnih i privatnih zainteresiranih strana, pokazalo je da bi Hyperloop imao kapacitet za više od 20.000 putnika ili 20.000 polupaleta (250 kg) tereta po satu u jednom smjeru i to brzinom od 700 km/h.
Studija se ne bavi posebno opskrbom električnom energijom, osim što se napominje da bi ona bila iz obnovljivih izvora i da postoji mogućnost postavljanja solarnih panela na nadzemnu infrastrukturu.
Potrošnja je procijenjena na 38Wh/putnik/km pri 700km/h i 15Wh/t/km pri 200km/h.
Hyperloop je rješenje problema
Dominik Härtl iz Hardt Hyperloopa, koji je vodio studiju, objašnjava kako se pristup razlikovao od prethodno provedenih studija hyperloopa u izravnom uključivanju budućih korisnika sustava, kao i drugih ključnih dionika.
“Projekt u velikoj mjeri prati autocestu A4, koja povezuje gradove poput Amsterdama, Haaga i Rotterdama. Trenutno predložena rješenja samo će djelomično riješiti problem [zagušenja]. Hyperloop bi mogao povećati kapacitet i stoga ublažiti zagušenje postojeće infrastrukture, a istovremeno povećati povezanost i produktivnost.”
Trošak izgradnje hiperloop mreže procjenjuje se na otprilike 1,5 milijardi eura, dok bi koristi mogle doseći 3,2 milijarde eura.
Ambicija Hardt Hyperloopa je da prva ruta bude operativna do kraja ovog desetljeća, s tim da se kao mogući demonstrator preporuči prva dionica ‘Greenports’ južno od Amsterdama.
