Koliko smo blizu izradi dronova pogodnih i sigurnih za gradove?

Bespilotne letjelice stići će do urbanog neba samo ako se može osigurati sigurnost ljudi ispod njih

Španjolsko ljetovalište Benidorm poznato je po svojim pješčanim plažama s čistim morem, horizontom kojim dominiraju visoki hoteli i turistima iz sjeverne Europe. Ali jednog dana u veljači poslužio je i kao poligon za testiranje budućnosti europskog društva s dronovima.

Budući da lokalno gospodarstvo ovisi o turizmu tijekom ljeta, Benidorm je zimi relativno prazan – a to je plus kada je riječ o sigurnosti tijekom testiranja bespilotnih letjelica (UAV).

Sunce, more i… satelitski signali

Ukratko, to je idealno mjesto za isprobavanje nove tehnologije dronova. A projekt koji financira EU pod nazivom DELOREAN učinio je upravo to – testiranje novih vrsta satelitskog praćenja za dronove.

‘Hrizont Benidorma prilično je sličan onome što biste mogli naći u većim gradovima poput, recimo, New Yorka’, rekao je Santiago Soley, koordinator projekta koji je ujedno i glavni izvršni direktor španjolske aeronautičke inženjerske tvrtke Pildo Labs. ‘Općenito, propisi ograničavaju letove dronova iznad gusto naseljenih urbanih područja. Ovo je prvi put u Europi da smo proveli ove intenzivne testove u izazovnom gradskom okruženju.’

Dronovi su godinama hvaljena tehnologija, tijekom kojih su mediji popularizirali predviđanja da će se takve letjelice uskoro koristiti za sve vrste svakodnevnih usluga, uključujući dostavu paketa ljudima na kućni prag. Ipak, do sada nije zaživjela široka civilna uporaba.

Usko grlo je sigurnost i potreba da se gradskim vlastima pokaže da se dronovima može upravljati u velikom broju u naseljenim područjima, a da ne predstavljaju opasnost. Ako se bespilotna letjelica sruši na prometnu ulicu ili na zrakoplov koji slijeće ili polijeće, rezultat može biti teška šteta ili čak smrt.

Znanstvenici i tvrtke sada se bave tim problemima – a eksperimenti u Benidormu mogli bi biti ključ budućeg uspjeha dronova.

‘Tehnologija dronova sve više napreduje – to je naš najmanji problem‘, rekao je Soley. ‘Ono što je važnije je pokazati kako bi dronovi bili sigurno raspoređeni iznad gradova.‘ DELOREAN se privodi kraju nakon tri godine. Glavni cilj bio je razviti zahtjeve za navigaciju i pozicioniranje za gradske zračne usluge i pokazati kako Europski globalni satelitski navigacijski sustav ili EGNSS može pomoći.

Opcije koje nisu GPS

Dronovi moraju točno znati gdje se nalaze u svakom trenutku. Za to se bespilotne letjelice trenutno oslanjaju na satelite, uglavnom američki sustav globalnog pozicioniranja ili GPS. Druga alternativa GPS-u je europska mreža Galileo.

DELOREAN također testira Galileov potencijal za dronove.

Dok je projekt vodio Pildo Labs, projekt je uključivao međunarodni konzorcij čiji su članovi francuski proizvođač zrakoplova Airbus, španjolski pružatelj poštanskih usluga Correos i Europska organizacija za sigurnost zračne plovidbe ili Eurocontrol iz Belgije.

Izazov za satelitsko praćenje u urbanim područjima je taj što bi signali mogli biti odbijeni ili na neki drugi način ometeni zgradama. Galileo će pomoći u izbjegavanju takvih poremećaja zbog valnog oblika i strukture svojih signala, prema Soleyu.

Osim toga, Galileo je pionir u novim uslugama koje bi mogle odrediti lokacije dronova s većom točnošću – nešto što je DELOREAN testirao u Benidormu.

Nadalje, Galileo dodaje sloj sigurnosti. Usluga autentifikacije koja omogućuje dronu da provjeri je li satelitski signal stvaran suprotstavila bi se budućim pokušajima kriminalnih skupina da pogrešno usmjere bespilotne letjelice i ukradu njihov sadržaj putem lažnih signala, prema Soleyu.

Dostava paketa zrakom

Ako se eksperimenti kakve provodi DELOREAN pokažu uspješnima, mogle bi se otvoriti mnoge aplikacije.

Dok se bespilotne letjelice već koriste iznad gradova, često ih koriste lokalne vlasti u malim operacijama. Policija ih, na primjer, koristi za nadziranje gužve ili praćenje jurećih automobila.

‘Postoje ograničenja letova dronova i morate zatvoriti to područje‘, rekao je Soley. ‘Na tehničkoj razini, međutim, letovi su prilično laki za rukovanje.‘

Sljedeći korak mogla bi biti masovna urbana dostava zrakom. Nema više kombija koji vijugaju gradskim ulicama uza sve gužve i zagađenje.

Umjesto toga, flote bespilotnih letjelica bacale bi pakete po gradu. Tvrtke poput Amazona već uvode ove usluge u ograničena područja.

‘Logistika će, mislim, biti jedna od namjena bespilotnih letjelica koje najviše obećavaju‘, rekao je Soley.

Samoleteće letjelice i specijalni softver

Projekt koji financira EU pod nazivom LABYRINTH bavi se izazovom osiguravanja da autonomni dronovi prate jedni druge.

Za autonomne dronove nisu potrebni zemaljski ljudski piloti, koji su općenito potrebni za trenutnu generaciju bespilotnih letjelica.

‘U budućnosti će tim bespilotnim letjelicama upravljati autonomno – same će letjeti‘, rekao je Luis Moreno Lorente, koordinator projekta i profesor inženjerstva sustava i automatizacije na Sveučilištu Carlos III u Madridu u Španjolskoj. ‘Ali ako to želite učiniti sigurnim, morate točno znati gdje se svaki od njih nalazi.‘

LABYRINTH, koji bi nakon tri godine trebao završiti u svibnju, razvija softver koji djeluje kao sustav kontrole zračnog prometa za dronove. Prati se 3D položaj svakog od njih, a letjelica zatim prosljeđuje te informacije drugim letjelicama u blizini kako se ne bi sudarile jedna s drugom.

Slično tome, ako se bespilotna letjelica suoči s tehničkim problemima – recimo da joj pokvari jedan od motora – mora moći usmjeriti druge UAV-ove dalje od sebe.

‘Prije nego što se razviju poslovi poput gradske zračne dostave, prvo nam treba sigurnost‘, rekao je Moreno Lorente. ‘To je ono što sada gradimo.’

Zajedno, LABYRINTH i DELOREAN pomažu otvoriti put za budućnost u kojoj veliki broj dronova leti iznad gradova.

‘Samo je pitanje vremena kada će to učiniti‘, rekao je Moreno Lorente.

Autor: TOM CASSAUWERS

Istraživanje u ovom članku financirala je EU. Članak je izvorno objavljen u Horizonu, EU časopisu za istraživanje i inovacije.