Njemačka se okreće pametnim košnicama kako bi spasila pčele

Nema sumnje da su pčele u nevolji jer je kombinacija otrovnih kemikalija i agresivnih unesenih predatora uzrokovala široko rasprostranjenu štetu. To su prepoznali njemački pčelari koji se sada okreću svijetu visoke tehnologije.

Čini se da svaka zemlja ima vlastitu prilagodbu pčela zbog klime i razlika u lokalnom okruženju, a to su posebno prepoznali njemački pčelari koji se sada okreću svijetu visoke tehnologije.

Njemačka se okreće pametnim košnicama kako bi zaštitila kolonije i poboljšala proizvodnju meda

Umjesto da se jednostavno oslanjaju na provjerene i pouzdane metode brige o svojim pčelama, prelaze na svijet pametnih košnica koje prate temperaturu, vlažnost, zvuk i još mnogo toga unutar košnice.

Pametne košnice koriste senzore i mikrofone za prikupljanje podataka u stvarnom vremenu, omogućujući pčelarima da rano otkriju potencijalne probleme, od padova temperature koji bi mogli ugroziti razvoj legla do promjena u obrascima zujanja koje bi mogle signalizirati stres, rojenje ili bolest.

Naravno, sve to kontrolira tehnologija, a informacije se šalju na telefon ili računalo čuvara, što daje trenutni pregled situacije bez potrebe da se uopće bude fizički prisutan.

Zime u Njemačkoj mogu dovesti do naglih padova temperature, tako da pametna košnica to može kompenzirati povećanjem topline kako bi se pčelama osigurala ugoda i idealni životni uvjeti, čime se osigurava vrhunska proizvodnja meda.

Njemačka se okreće pametnim košnicama i vodi europski projekt

Europska unija uvidjela je potrebu za formalnim istraživanjem diljem EU-a i uložila je 6 milijuna eura u projekt Pametne pčele, kojim koordinira prof. dr. Kaspar Bienefeld iz Instituta za istraživanje pčela u njemačkom Hohen Neuendorfu, koji je primijetio da je „ovo prvi put da se tako različite discipline moraju udružiti na tako visokoj razini suradnje kako bi se riješio problem gubitka pčela.

„Izazov je složen, ali multidisciplinarni koncept projekta otvara velike mogućnosti za održivo poboljšanje zdravlja i genetske raznolikosti europskih pčela.“

Drugi projekti koji se trenutno bave europskim pčelama uključuju:

• BeeHero: Tehnologija koja prati stanje košnica i ponašanje pčela, s ciljem optimizacije rada i poboljšanja zdravlja košnica.
• ApisProtect: Koristi IoT tehnologiju za praćenje stanja košnica i pružanje praktičnih uvida pomoću strojnog učenja.
• BeeWise: Razvija autonomne košnice s robotikom, umjetnom inteligencijom i IoT integracijom za upravljanje stanjem košnica i automatsko rješavanje problema.
• Open Telekom Cloud: Koristi cloud platformu za prikupljanje i analizu podataka iz pametnih košnica, uključujući posjete cvijeću i proizvodnju meda.
• AmoHive: 3D printani model košnice koji prati aktivnost košnice i šalje podatke na poslužitelj na analizu.

Dakle, nakon godina straha da su pčele, koje su toliko važne za okoliš, ozbiljno ugrožene, čini se da se njihova situacija konačno shvaća ozbiljno.