PAMETNA NIZOZEMSKA: Kad vodu povučeš, cestu presvučeš
Biciklističke staze u Nizozemskoj prevučene su asfaltom u kojem je upotrijebljena celuloza iz recikliranog WC papira. Ovo je priča o eksperimentu koji je uspio.
”Er zit een luchtje aan” ili, na naš jezik prevedeno, ”tu nešto smrdi”, Nizozemci, baš kao i mi, često kažu kada metaforički žele reći da nešto tu ne štima. Da je nešto drugačije od onog kako izgleda. Sa samo jednim dodanim ”g”, rečenica praktično isto zvuči, ali znači potpuno suprotno: ”Er zit geen luchtje aan”, ili “tu ništa ne smrdi”.
Tom se igrom riječi poslužilo više novinara kada su izvještavali o novoj biciklističkoj stazi u Jelsumu. A zašto bi se očekivalo da tu nešto smrdi? Zato jer je ta staza napravljena, između ostalog, od WC papira. I to upotrebljenog.
Sve se može ponovno upotrijebiti, pa i iskorišteni WC papir
Nizozemci godišnje potroše oko 180 tisuća tona WC papira koji završi na filterima postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda. Do nedavno se sve što bi na tim filterima završilo spaljivalo.
Ali, koliko god to čudno zvučalo, upotrebljeni WC papir ne mora biti beskorisni otpad. Bogat je celulozom. Količina celuloze u, u Nizozemskoj upotrebljenom, WC papiru odgovara količini celuloze za koju je trebalo posjeći oko 200 tisuća stabala.
Nakon što ga se prikupi u postrojenjima za pročiščavanje, WC papir se izlaganjem vrlo visokim temperaturama sterilizira, nakon čega se dobije kaša od koje se mogu prešati peleti. Neki tehnolozi tvrde da, zahvaljujući takvom procesu sterilizacije, za to nema razloga, ali zakon, iz higijenskih pobuda, brani upotrebu tako dobivene celuloze u proizvodima koji bi došli u direktan kontakt s ljudima (npr. proizvodnja recikliranog papira za pisanje), pa je takva celuloza našla primjenu u drugim proizvodima.
Krenulo je s biciklističkom stazom kod Jelsuma
Biciklistička staza kod Jelsuma, prva je u svijetu (2017.) prevučena asfaltom u kojem se nalazi celuloza dobijena od toalet papira. Celuloza se dodaje bitumenu kako bi se povećala njegova gustoća. Bez celuloze bitumen bi bio rjeđi i ne bi se tako dobro lijepio za šljunak koji zajedno s bitumenom čini asfaltnu smjesu.
Celuloza povećava i kvalitetu i životni vijek asfaltnog sloja. Ubrzo nakon staze u Jelsumu, od istog je materijala napravljena i staza na otoku Amelandu, da bi, ubrzo na red došle i automobilske prometnice: prvo jedno parkiralište u
Groningenu, a nakon toga i Ijburglaan, cesta u Amsterdamu.
Na redu je dobivanje celuloze iz upotrebljenih pelena
Više je prednosti ovako dobivene celuloze. Ne treba spaljivati otpad iz kanalizacije pa tako nema ni ispuštanja ugljičnog dioksida u atmosferu, a štede se i stabla koja bi se inače koristila za proizvodnju celuloze.
Osim ove dvije, na prvi pogled očite, pojavila se još jedna prednost. Prosječni vijek trajanja asfaltnog pokrova u Nizozemskoj iznosi 15 godina. Mjerenja dosadašnje potrošenosti staza i cesta s celulozom iz WC papira nagovještavaju da bi ovakav asfalt mogao trajati i duže od asfalta čiji sastojci nisu došli iz kanalizacije. Kako stvari stoje, u bliskoj budućnosti bi se moglo dogoditi da se sav, u Nizozemskoj upotrebljeni WC papir, reciklira u materijal za asfaltiranje cesta.
Nakon uspješnog “eksperimenta” s WC papirom planira se i dobivanje celuloze iz upotrebljenih pelena.
Marieke van Doorninck, amsterdamska dogradonačelnica u čijem se portfelju nalaze prostorno uređenje i održiva gradnja izjavila je prilikom puštanja Ijburglaana u promet: ”Velika je važnost cirkularne/kružne gradnje. Ovu cestu smatram lijepim primjerom koji simbolizira cijelo kružno gospodarstvo. Jer, ako čak i iskorišteni WC papir možemo reciklirati za neku novu namjenu, to znači da više ništa ne trebamo smatrati otpadom. Sve se može ponovno upotrijebiti.”
Piše Vanja Valtrović
