PAMETNI IoT: Internet divljih stvari

PAMETNI IoT: Internet divljih stvari
Izvor: Pixabay

Posljednjih godina uređaji s internetom postali su znatno jeftiniji. Zahvaljujući povećanoj upotrebi, ugrađeni sustavi, senzori i lokatori postali su sve samo ne neuobičajeni za mnoge industrije. Jedna domena na koju ne pomislimo odmah kada pričamo o Internetu stvari su klimatske promjene i očuvanje divljih životinja.

Nekad se pretpostavljalo da će 2020. godine u svijetu biti 50 milijardi povezanih IoT uređaja. Izvješće o pregledu tržišta od strane IoT analitike smanjuje taj broj na 9,5 milijardi. Ipak, brojka je gotovo dvije milijarde više nego što ima ljudi na svijetu. Prije desetak godina bilo je više stvari povezanih s Internetom nego ljudi. Desetljeće kasnije situacija se nije promijenila.

Generacije Y i Z najvjerojatnije će pamtiti da su kamere, uređaji za praćenje, satelitske snimke i sve vrste telemetrijskih uređaja korištene za prikupljanje podataka o fauni i prirodnim ekosustavima. Ista tehnologija u cjelini budno pazi na promjenjivo okruženje. Posljednjih godina tehnologiju su usvojile nevladine organizacije, međunarodne dobrotvorne organizacije i empatični pojedinci za očuvanje biološke raznolikosti.

Kako IoT pomaže u borbi protiv gubitka biološke raznolikosti

Globalna populacija divljih životinja opada. BBC Futura tvrdi da su slonovi, tigrovi i nosorozi vjerojatno životinje koje ćemo vidjeti kako izumiru. Srećom, napori za zaštitu divljih životinja ubrzali su tempo. Otkriveni su brojni razlozi zbog kojih divlje životinje uopće izumiru.

Krivolov ili nedozvoljeni i neovlašteni lov s namjerom prodaje životinjskih koža, krzna, kljova i kandži radi samodobiti jedna je od takvih velikih prijetnji. Životinjski dijelovi još uvijek imaju dobru vrijednost na crnom tržištu. Dok vlasti osmišljavaju načine suzbijanja lovačke aktivnosti, Internet stvari je već uveliko zaposlen u takvim mjerama. Povećanjem upozorenja o krivolovu u stvarnom vremenu i obavještavanjem sigurnosti, povezani uređaji ključni su instrument za uklanjanje rizika.

Označavanje se dugo koristi za praćenje kretanja jata, stada i krda. Sitni senzori koji su prikladno pričvršćeni na životinje pomogli su istraživačima i ekolozima s geo-mapiranjem kretanja životinja. Omogućeno im je da identificiraju potencijalne prijetnje koje uzrokuju poremećaje u obrascima mobilnosti i da pošalju timove koji će to istražiti.

Opasnosti po okoliš, poput požara, bura i seizmičke aktivnosti, također su pridonijele iskorjenjivanju ili izmještanju populacija životinja. Australski požari samo su jedan primjer posljednjih godina u kojem je došlo do devastacije prirodnog staništa tisuća vrsta. Životinje koje su imale sreću da su imale lokatore, maknute su s ugroženog područja. Ovakva praksa smatra se sigurnom kada je u pitanju zaštita vrsta, ali to je lakše reći nego obaviti. Označavanje solitarnih životinja ne uzrokuje im samo nevolje, već je i vrlo dugotrajan i težak zadatak.

Između ostalog, sveukupne klimatske promjene značajan su faktor prijetnje. Sve je više i više životinja raseljenih iz prirodnih staništa zbog brzih temeljnih promjena u njihovom ekosustavu. Neki moraju migrirati zbog loših uvjeta, a drugi gube prirodne izvore hrane i gladuju. Mnogo ih više propada uslijed kombinacije takvih nepovoljnih uvjeta i pogoršanja okoliša.

Kada je u pitanju uključena tehnologija, radiofrekvencijski identifikacijski sustavi igrali su ogromnu ulogu u omogućavanju praćenja lokacije i obrasca ponašanja životinja, kao i sateliti. Sateliti pružaju točne podatke i mjerenja koja omogućuju brze i učinkovite mjere. Nadalje, njihovi su podaci često dostupni na otvorenom, što motivira za proučavanje i istraživanje i podupire napore građana i znanstvenika.

Kamere, audio oprema i senzori s povratnim vezama također su presudni u borbi protiv gubitka biološke raznolikosti. Današnja povezanost omogućava rubnim uređajima da obrađuju podatke i izvrše potrebna prilagođavanja. Pomoću interneta podaci se mogu prenijeti relevantnim tijelima ako se uređaji aktiviraju ili stalno, u stvarnom vremenu.

Čak je i AI igrao svoju ulogu u očuvanju divljine, budući da se Googleov TensorFlow okvir strojnog učenja koristi za obučavanje računala za razlikovanje zvukova motornih pila, strojeva i pucnjave. U borbi protiv ilegalnih aktivnosti svaka sitnica pomaže, a umjetna inteligencija veliko je bogatstvo.

Internet divljih stvari ne odnosi se samo na faunu, već se odnosi i na floru. U mnoge šume postavljeni su satelitski i internetski releji koristeći brojne IoT uređaje koji su sve bolji. IoT je ključno sredstvo u borbi za zaštitu ugroženih vrsta, daljnja istraživanja i suzbijanje nezakonitih aktivnosti.

Koga bi trebao zanimati Internet divljih stvari?

Znanstvena zajednica napravila je veliki skok naprijed s podacima prikupljenim od satelita i rubnih uređaja. Njihova istraživanja potaknula su mjere zaštite divljih životinja. Njihova procjena prikupljenih podataka podigla je svijest o globalnoj situaciji i osnažila zajednice da djeluju u zaštiti okoliša.

Istina je da Internet stvari ne jača samo znanstvenu zajednicu ili lokalne uprave koje se bore za dobro djelo. Obični ljudi mnogo su radili uz pomoć spojenih uređaja i računalstva u oblaku.

Kako je objavljeno u TechRepublicinoj publikaciji, osoba koja nije bila ravnodušna osmislila je način korištenja Android telefona opremljenih nizovima solarnih ploča i montiranih na drveće kako bi odvratila putnike i zlobne aktere u ugroženoj šumi.

Isti članak opisuje rad građana znanstvenika, koji rade svoj dio obuke tehnologije i rada sa znanstvenicima i ekolozima kako bi služio kao hitna linija za nuždu za izvanredne situacije i sveukupno praćenje.

U suštini, Internet divljih stvari jedna je od mogućnosti za one koji žele uložiti svoje vrijeme i odigrati svoju ulogu u promjeni svijeta u kojem živimo. Tehnologija je jedan sjajan način koji nam omogućava da sudjelujemo u većem cilju.

Još neke od primjena Intarneta divljih stvari pogledajte u sljedećem videu

Što još treba učiniti?

TechRepublic tvrdi da se za to da tehnologija Interneta stvari dobije veću distribuciju, tehnički stručnjaci i inženjeri moraju usredotočiti na razvoj snažne arhitekture s odgovarajućom povezanošću, pristupnicima, analitikom, pohranom i arhiviranjem, pa čak i AI. Tvrtke rade zajedno širom svijeta kako bi riješile ove probleme kako bi osigurale interoperabilnost između sve većeg broja raspršenih uređaja.

Postaje jasno da će za ispunjavanje znanstveno utemeljenih ciljeva tvrtke, dobrotvorne organizacije, grupe, pa čak i pojedinci, potražiti pomoć softverskih inženjera i firmi za razvoj softvera kako bi sudjelovali u globalnom pokretu.

Programeri softvera i stručnjaci za cyber-sigurnost osnovna su komponenta u rješavanju problema s IoT tehnologijama – hakiranje. Da bi povezani uređaji bili sigurniji i skloniji preuzimanju od pogrešnih ljudi, to će biti vješti programeri i inženjeri koji će se boriti za dobro djelo u cyberspaceu, bilo da je to internet, računalni sustavi u oblaku ili rubni uređaji.

Druga područja

U drugim domenama izvan zaštite divljih životinja, tvrtke se oslanjaju na IoT kako bi napajali opskrbne lance, kako bi smanjili troškove i automatizirali poslovne procese.

Tehnologija povezanih uređaja koristi se na spoju osiguranja i telematike. Automobili već dugo imaju lokatore koji znaju gdje se nalaze u svako doba, dok pružatelji osiguranja i InsurTech tvrtke mogu koristiti podatke i analitiku da ponude funkcionalne planove pokrivanja.

Softver za upravljanje proizvodnom linijom i ugrađeni uređaji optimiziraju proizvodnju robe. Uvođenje senzora i ugrađenih sustava dovelo je do otvaranja i rasta novih radnih mjesta vezanih za servisiranje ovih sustava.

Sve u svemu, naglasak na IoT tehnologiji donosi profit, ali to ne mora biti ograničeno samo na krajnje doprinose. Internet divljih stvari i dalje ostaje niša kojoj su željni profitirati od globalnih doprinosa i poduzetnici koji teže napraviti značaj.

Značajne stvari

Ne može se poreći da je tehnologija korisno sredstvo u borbi protiv gubitka biološke raznolikosti i klimatskih promjena. Internet uređaja divljih stvari igra svoju ulogu u ublažavanju negativnih učinaka koji proizlaze iz ljudske aktivnosti, kataklizmičkih događaja i globalnih poremećaja. Štoviše, tehnologija može dobiti još veće prihvaćanje od strane onih koji nisu nezainteresirani.

Borbe za zaštitu prirodnog staništa koje dijelimo s mnogim drugim vrstama i životnim oblicima sada su više u našim rukama nego ikad prije. Ekološka složenost zahtijeva inovativna tehnološka rješenja, a to može osmisliti svatko sa ciljem pomoći u rješavanju ekoloških problema. Uz tehnologiju i pomoć koja je lakša nego ikad, na nama je da doprinesemo da svijet učinimo malo sigurnijim za sve stanovnike.