Podesivi pametni premaz za prozore zadržava toplinu zimi, a odbija je ljeti
Prozori mogu biti važni za propuštanje prirodnog svjetla i topline u prostoriju, ali ponekad propuštaju previše ili umjesto toga puštaju vašu umjetnu toplinu. Istraživači s Oxforda razvili su novi pametni premaz za prozore koji se u hodu može podesiti da emitira ili odbija toplinu od sunca u različitim količinama, smanjujući troškove energije grijanja i hlađenja do trećine.
Ključ nove tehnologije je materijal na bazi halkogenida koji mijenja fazu kao odgovor na toplinu. Po hladnom vremenu ovaj materijal apsorbira infracrvene zrake sunčeve svjetlosti i emitira ih u prostoriju kao toplinu. Ali kada je vani vruće, materijal se može promijeniti tako da reflektira toplinu od sunca natrag van, održavajući unutrašnjost zgrade hladnijom.
U oba slučaja, ideja je smanjiti korištenje klime, koja je jedan od najvećih gutača energije.
Ušteda od 20 do 34 posto energije
Bez obzira u kojem se stanju nalazi materijal, i dalje će dopustiti da prođe ista količina vidljive svjetlosti. Tim procjenjuje da bi čak i uključujući energiju potrebnu za podešavanje materijala, prozori opremljeni ovom vrstom stakla uštedjeli kući ili zgradi između 20 i 34 posto potrošnje energije svake godine, u usporedbi s tradicionalnim prozorima s dvostrukim staklom.
Ovo je daleko od jedinog staklenog premaza u razvoju koji korisnicima omogućuje da odaberu koliko će topline proći. Raniji pametni prozori koristili su elektrokromne materijale, sićušna zrcala pod kutom tako da ljeti reflektiraju toplinu prema van, a zimi prema unutra. Ili filmove punjene tekućinom koji održavaju prostoriju hladnom tijekom dana i toplom preko noći.
Tim kaže da bi ovaj novi dizajn trebao biti relativno jednostavan i jeftin za implementaciju, ali naravno da još nije sasvim spreman za masovno korištenje.
“Iako su potrebna značajna buduća istraživanja prije nego što se ova tehnologija može komercijalizirati, rezultati pokazuju da je koncept vrlo obećavajući i da se daljnjim istraživanjem može postići vrlo dobra učinkovitost“, rekao je Harish Bhaskran, vodeći istraživač studije.
Istraživanje je objavljeno u časopisu ACS Photonics.
