Tehnologija sve više mijenja svakodnevicu slijepih i slabovidnih osoba
TEHNOLOGIJA POMAŽE SLIJEPIM I SLABOVIDNIM OSOBAMA: Svjetski dan Brailleova pisma podsjetnik je da pristupačnost nije dodatak, nego preduvjet ravnopravnog sudjelovanja u društvu. Ujedinjeni narodi ističu da je brajica važan komunikacijski alat za ostvarivanje ljudskih prava slijepih i slabovidnih osoba.
Najnoviji podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju razmjere izazova: najmanje 2,2 milijarde ljudi u svijetu ima oštećenje vida na blizinu ili daljinu, a kod najmanje milijarde njih oštećenje se moglo spriječiti ili još nije primjereno zbrinuto.
Polazište za raspravu više nije samo pitanje postoji li brajica na dizalima, lijekovima, ambalaži ili javnim informacijskim pločama. Gradovi, javne usluge i tehnološke tvrtke sve se više suočavaju s većim zadatkom: kako fizički i digitalni prostor učiniti čitljivim, sigurnim i upotrebljivim osobama koje ne mogu računati na vid kao glavni izvor informacija.
Upravo na to upozorava i članak platforme Tomorrow.City, koji navodi niz rješenja — od čitača zaslona i pametnih naočala do taktilnih karata, zvučne navigacije i pametnih štapova.
Od brajice do umjetne inteligencije
Brajica ostaje temelj pismenosti i samostalnosti za mnoge slijepe osobe, ali se njezina uloga mijenja. Umjesto da bude suprotstavljena digitalnoj tehnologiji, sve se češće s njom spaja. Taktilni zasloni, vanjski brajični retci, uređaji koji tekst pretvaraju u govor i mobilne aplikacije za navigaciju pokazuju da tradicionalni sustavi čitanja mogu dobiti novu funkciju u digitalnom okruženju.
Primjeri su raznoliki
MIT je još prije desetak godina predstavio prototip FingerReadera, uređaja koji se nosi na prstu i kamerom pretvara pisani tekst u zvuk za korisnike s oštećenjem vida. Microsoftov Soundscape koristio je prostorni zvuk i audio-orijentire kako bi korisnicima pomogao razumjeti što se nalazi oko njih u gradskom prostoru.
OrCam MyEye nudi čitanje teksta s papira ili ekrana te prepoznavanje lica i proizvoda, dok WeWALK razvija pametni štap s detekcijom prepreka, glasovnom navigacijom i informacijama o okruženju.
Umjetna inteligencija dodatno ubrzava taj razvoj
Microsoft je 2018. pokrenuo program AI for Accessibility, vrijedan 25 milijuna dolara, s ciljem poticanja razvoja rješenja za više od milijardu ljudi s invaliditetom. Ipak, tehnologija sama po sebi ne rješava problem ako nije dostupna, cjenovno prihvatljiva i ugrađena u javne sustave. WHO i UNICEF procjenjuju da više od 2,5 milijardi ljudi treba barem jedan asistivni proizvod, a taj bi broj do 2050. mogao narasti na više od 3,5 milijardi.
Pristupačan grad nije luksuz, nego infrastruktura
Za slijepe i slabovidne osobe pristupačnost grada počinje u detaljima: taktilnim stazama, kontrastnim oznakama, zvučnim semaforima, čitljivim javnim servisima, pristupačnim bankomatima, brajičnim oznakama i informacijama koje se mogu dobiti i bez gledanja u ekran. No moderni gradovi sve više ovise o aplikacijama, ekranima, digitalnim kartama i automatiziranim uslugama, pa se pristupačnost mora planirati istodobno u prostoru i na internetu.
Zato su važni i regulatorni pomaci. Europski akt o pristupačnosti obuhvaća proizvode i usluge koje su posebno važne osobama s invaliditetom te bi trebao smanjiti prepreke u pristupu bankarstvu, prijevozu, obrazovanju, digitalnim uslugama i tržištu rada. U digitalnom prostoru, smjernice WCAG 2.2 Svjetskog web konzorcija daju standarde za izradu pristupačnog web-sadržaja, uključujući tekstualne alternative koje se mogu pretvoriti u govor, brajicu, uvećani prikaz ili jednostavniji jezik.
Pristupačnost se širi i na promet
Europska pravila o akustičnom sustavu upozoravanja vozila propisuju zvuk za električna i hibridna vozila pri malim brzinama kako bi se upozorili ranjivi sudionici u prometu, među njima i slijepe i slabovidne osobe.
Ključna poruka je jednostavna: tehnologija za slijepe i slabovidne više nije niša, nego dio pametnog urbanog planiranja. Grad koji se može čuti, opipati, razumjeti i koristiti bez oslanjanja isključivo na vid nije samo inkluzivniji — on je funkcionalniji za sve građane.
