Tržište umjetne inteligencije pametnih gradova vrijedit će više od 6 milijardi dolara do 2032
Izvješće kaže da će rasti po godišnjoj stopi od 28 posto kako se klimatski izazovi povećavaju, IoT uređaji rastu i gradovi se upoznaju s rezultatima AI sustava.
Tržište pametne gradske umjetne inteligencije (AI) i platformi za prediktivnu analitiku dosegnut će 6,5 milijardi dolara do 2032., u odnosu na današnjih 693 milijuna dolara, prema izvješću.
Predstavlja ukupnu godišnju stopu rasta od više od 28 posto. Ipak, i dalje postoje prepreke ulasku, uglavnom prakse javne nabave, privatnosti i zabrinutosti vezane uz kibernetičku sigurnost.
Korištenje gradskih podataka
Izvješće, AI for Sustainable Cities, iz Guidehouse Insightsa kaže da AI nudi put do “smislenog korištenja” rastućih količina gradskih podataka. Gradovi se suočavaju sa sve većim ekološkim problemima uzrokovanim klimatskim promjenama, a istovremeno je postalo dostupno više državnih sredstava.
Nedavno usvajanje programa ulaganja u infrastrukturu i klimu na ključnim tržištima poput SAD-a i Europe dodatno će potaknuti tržišni prostor umjetne inteligencije.
“U nadolazećem desetljeću, kako se klimatski izazovi povećavaju, implementacija IoT uređaja za prikupljanje podataka se širi, a gradovi se upoznaju s rezultatima koji se mogu postići pomoću sustava umjetne inteligencije, očekuje se da će tržište značajno rasti“, kaže Grant Samms, istraživački analitičar iz Guidehouse Insights.
“Sposobnost umjetne inteligencije da obradi velike količine podataka iz različitih izvora čini je korisnim alatom za rješavanje teških, ljepljivih problema koji imaju mnogo međusobno povezanih čimbenika koje je teško otkriti ručno.“
Umjetna inteligencija može biti ključni alat u rješavanju problema koji bi inače bili teški ili nemogući za rješavanje
Izvješće kaže da umjetna inteligencija može biti ključni alat u rješavanju problema koji bi inače bili teški ili nemogući za rješavanje. Do danas su pametni gradovi koristili AI za održivost uglavnom u tri segmenta: prijevoz, upravljanje energijom i kvaliteta okoliša.
Najveće prepreke usvajanju umjetne inteligencije su prakse općinske nabave, koje nisu osmišljene kako bi se prilagodile modelima određivanja cijena mnogih tvrtki s umjetnom inteligencijom, te zabrinutost stanovnika oko toga kako će gradovi zaštititi svoju privatnost i kako će upravljati IT i kibersigurnosnim zahtjevima ovih novih tehnologija.
