GovTech za odgovorni turizam: Izgradnja održivih destinacija

Turisti donose prihod, ali i gužve, buku te pritisak na stanovanje i prirodu. Mogu li gradovi uz pomoć podataka i umjetne inteligencije spriječiti da popularna odredišta postanu neugodna za život? Ta nova generacija javnih digitalnih alata pokazuje kako turizam može služiti i gostima i stanovnicima.

Turizam je jedan od najvažnijih pokretača europskoga gospodarstva, ali njegov uspjeh sve češće otvara neugodno pitanje: koliko turista neki grad može prihvatiti prije nego što počne gubiti kvalitetu života svojih stanovnika? Od prenapučenih povijesnih središta do preopterećene prometne i komunalne infrastrukture, brojne destinacije suočavaju se s posljedicama vlastite popularnosti.

Prema podacima Vijeća Europske unije, turizam je 2024. godine ostvarivao približno 10 posto BDP-a Europske unije i osiguravao oko 10 posto radnih mjesta. Međutim, sve je očitije da gospodarski pokazatelji nisu dovoljni za procjenu uspješnosti turističkog razvoja. Upravo zato sve veću važnost dobiva GovTech – primjena suvremenih digitalnih tehnologija u javnoj upravi. Consilium+1

Kada grad počne predviđati turističke gužve umjesto da ih samo podnosi

Kako objašnjava Tomorrow.City, GovTech omogućuje gradovima prijelaz s reaktivnog na preventivno upravljanje turizmom. Umjesto da gradske službe reagiraju tek kada ulice postanu zakrčene, promet stane ili se stanovnici počnu žaliti, digitalni sustavi omogućuju predviđanje problema i pravodobno djelovanje.

Senzori, podaci mobilnih mreža, digitalne turističke kartice i sustavi umjetne inteligencije mogu pokazati koliko se posjetitelja nalazi na određenom području, kada dolaze, koliko se zadržavaju i kojim se prometnim pravcima kreću. Na temelju tih informacija moguće je prilagođavati promet, usmjeravati posjetitelje prema manje opterećenim lokacijama i učinkovitije organizirati javne usluge.

Posebno je zanimljiva mogućnost povezivanja turističkih podataka s informacijama o potrošnji vode i energije, količinama otpada te opterećenju javnog prijevoza. Takav pristup omogućuje gradovima da turistički razvoj promatraju kao sastavni dio ukupnog urbanog sustava.

Primjerice, ako digitalni sustav predvidi povećan broj posjetitelja u povijesnoj jezgri, gradska uprava može unaprijed prilagoditi prometne režime, pojačati javni prijevoz ili preporučiti alternativne termine obilaska. Time se istodobno poboljšava iskustvo turista i smanjuje pritisak na stanovnike.

Dubrovnik postaje europski primjer: tehnologija u službi stanovnika

Jedan od najzanimljivijih europskih primjera nalazi se upravo u Hrvatskoj. Dubrovnik je 2026. godine dobio priznanje Europskog zelenog predvodnika pametnog turizma, zahvaljujući pristupu koji povezuje digitalizaciju, održivost i zaštitu kvalitete života lokalnog stanovništva.

Središnje mjesto zauzima projekt Respect the City (Poštujmo Grad), pokrenut 2017. godine. Njime Dubrovnik nastoji uskladiti dolaske kruzera, kretanje posjetitelja, promet i očuvanje povijesne baštine.

Digitalna kartica Dubrovnik Pass pritom nije samo turistički proizvod. Podaci o njezinu korištenju pomažu u razumijevanju turističkih tokova, dok sustavi za praćenje broja posjetitelja omogućuju procjenu opterećenja pojedinih dijelova grada.

Kako je u razgovoru za Euronews objasnio gradonačelnik Mato Franković, nije presudan samo ukupan broj turista, nego i njihova raspodjela tijekom dana i tjedna. Grad zato primjenjuje sustave rezervacije dolazaka turističkih autobusa, koordinira pristajanja kruzera i koristi podatke za učinkovitije upravljanje posjetima.

Slična rješenja razvijaju se i drugdje. Južnokorejski Incheon koristi analitiku podataka za razumijevanje kretanja turista, dok slovenski projekt FLOWS na području Zelenog krša povezuje senzore, vremenske podatke i turističke pokazatelje radi zaštite prirodnih područja od prekomjernog opterećenja.

Budućnost turizma neće se mjeriti samo brojem noćenja

Promjena pristupa vidljiva je i na europskoj razini. Europska komisija razvila je platformu EU Tourism Dashboard, koja omogućuje praćenje 35 pokazatelja i opisnih obilježja turističkih destinacija, uključujući intenzitet turizma, okolišne učinke, digitalizaciju i društveno-gospodarsku otpornost. Od kraja 2025. dio pokazatelja dostupan je i na razini gradova i općina.

Za hrvatske gradove i općine takvi alati otvaraju mogućnost kvalitetnijeg planiranja turističkog razvoja. Umjesto oslanjanja isključivo na broj dolazaka i noćenja, lokalne vlasti mogle bi sustavno pratiti zadovoljstvo stanovnika, prometna opterećenja, dostupnost stanovanja, potrošnju resursa i raspodjelu turističkih prihoda.

Ipak, tehnologija sama po sebi nije rješenje. Bez zaštite osobnih podataka, transparentnog odlučivanja i uključivanja lokalne zajednice, čak i najnapredniji digitalni sustavi mogu postati tek skupi alati bez stvarnog učinka.

Najvažnija promjena zato nije tehnološka, nego upravljačka. Pametan turistički grad nije onaj koji privlači najviše posjetitelja, nego onaj koji uspijeva uskladiti gospodarske koristi turizma s potrebama ljudi koji u njemu žive.

Jer uspjeh neke destinacije ne bi se smio mjeriti samo brojem turista koji joj se žele vratiti, nego i brojem stanovnika koji u njoj žele ostati.