Kultura 3.0 prilika za bolje rezultate hrvatskog kulturnog turizma
Kulturno i arheološko nasljeđe Hrvatske nedovoljno je poznato i godišnje privlači samo do 5 milijuna posjetitelja, dok ih talijanski Pompeji godišnje privuku čak 12 milijuna. Ova usporedba ukazuje na veliki prostor za razvoj posebnih oblika kulturnog turizma u Hrvatskojpoput primjerice Kultura 3.0.
Jedan je to od zaključaka iznesenih na održanoj završnoj konferenciji projekta ArhKonTur u organizaciji Sveučilišta Libertas. Na konferenciji je sudjelovala i Alessandra Priante, direktorica za Europu UNWTO.
Hrvatska ima ogroman kulturno-turistički potencijal. Kako bi ga se iskoristilo, treba mijenjati pristup i stvoriti novu vrstu stručnjaka za ovo područje. Stoga se pokazala i potreba za projektima poput Kultura 3.0.
Odgovor se djelomice već i događa kroz aktivnosti Ministarstva turizma i sporta, projektnog partnera EUSAIR Facility Point projekta i koordinatora teme Održivi turizam Jadransko-jonske strategije o kojima je izvijestila koordinatorica Senka Daniel.
Izrađen je Priručnik participativnog turizma koji povezuje zajednicu i kulturu Storytellingom. Fokus projekta CulTourAIR je na poboljšanju postojećeg informacijskog sustava kulturnog turizma. Time će se olakšati donošenje odluka na području devet zemalja Jadransko-jonske makroregije.
Direktor Europskog instituta kulturnih ruta Stefano Dominioni, rekao je da je Hrvatska svojim aktivnostima od 2016. napravila velik pomak. Pogotovo uključivanjem u projekt kulturnih ruta Vijeća Europe. Trenutno je Hrvatska uključena u 13 međunarodnih ruta, a imamo i inicijative za rute čije ishodište bi bilo ovdje.
Kultura 3.0 gradi dublji odnos između turista i domaćina
„Kultura 3.0 gradi dublji odnos između turista i domaćina na destinaciji baziran na uključivanju gostiju i sukreiranju kulturnih sadržaja“, naglasio je suvremena kretanja u kulturnom turizmu prof. Greg Richards sa Sveučilišta primijenjenih znanosti BREDA iz Nizozemske.
Richards smatra da bi se Hrvatska u vrlo kratkom vremenu mogla pozicionirati kao kulturna destinacija. Obrazovanjem novih stručnjaka, inovativnom interpretacijom kulturne baštine te korištenjem novih tehnologija. Poput proširene stvarnosti koja gostima omogućava intenzivniji doživljaj materijalne i nematerijalne baštine. Zanimljivo je, ističe Richards, da aplikacije koje izrađuju destinacije prosječno skine tek 1000 korisnika. To znači da se pristup komunikacije s gostom mora mijenjati. Stoga se dodatno nameće potreba za proejktima poput Kulture 3.0.
Bettany Hughes, poznata povjesničarka i autorica dokumentarnih TV filmova, istaknula je da dobro ispričana priča za sobom uvijek donosi rezultate. Nakon njenih TV serijala o Egiptu četiri je puta povećan interes Britanaca i booking za to odredište. Njeni živopisni dokumentarni filmovi na poznatim televizijskim mrežama dosežu čak 250 milijuna gledatelja. Najavila je snimanje serije „Čudesna blaga“ uz namjeru da jednu od epizoda posveti Hrvatskoj.
Projekt ArhKonTur odgovara na probleme nedostatka specijalističkih stručnih i pedagoških kompetencija predavača i mentora te pomanjkanja ponude modela edukacije za specifična područja arheološkog turizma. Projekt je sufinanciran iz Europskog socijalnog fonda, a izrađena su tri potpuno nova specijalistička programa usavršavanja za ponudu održivog i odgovornog arheološkog turizma, te konceptualnog turističkog vođenja.
Školovanje je završila prva generacija 40 specijalističkih vodiča teže zapošljivih skupina na tržištu rada, mladih do 25 godina i starijih od 54 godine. Izrađen je i priručnik na engleskom i hrvatskom jeziku o trendovima u arheološkom turizmu i interpretacijskom vođenju za sedam izabranih lokaliteta u sedam hrvatskih županija.
