10 najneobičnijih eko zgrada širom svijeta

Sjajno je vrijeme za bavljenje održivim dizajnom. Kulturna mjesta, znamenitosti, poslovne zgrade i stambena područja širom svijeta postavili su si misiju pomicanja tehnoloških granica koje zadovoljavaju potrebe našeg prirodnog okoliša.

Mnogo popularnih novih značajki omogućuje vizualni identitet tih struktura da postane još estetski ugodniji, od sjaja velikih pomičnih solarnih panela do bujnog zelenila krovnih vrtova.

Energetska kompanija sa sjedištem u Londonu, Insulation4Less, naručila je anketu ekoloških lokacija na Instagramu koje odgovaraju parametrima suvremenog održivog dizajna kako bi pronašle zgrade koje korisnici najviše dijele na platformi.

Njihova otkrića izazivaju bogatstvo uzbudljivih ideja kojima se vrijedi diviti širom svijeta.

Većina ih je starih manje od deset godina, što simbolizira nevjerojatan pomak u načinu gradnje novih zgrada imajući na umu održivost. Prostori koji se protežu od Europe do Južne Amerike daju stvarne primjere o budućnosti zelene arhitekture koja će biti zabavna ali funkcionalna.

Pogledajte sami – evo prvih deset.

10) One Angel Square, Manchester

One Angel Square na sjeveru Engleske koštao je više od 100 milijuna eura, a sada je sjedište zadružne grupe i, prema vlastitom je mišljenju, jedna od ekološki najprihvatljivijih zgrada u Europi.

Prva je u Ujedinjenom Kraljevstvu dobila izvanrednu ocjenu Metoda procjene utjecaja na okoliš (BREEAM) Instituta za istraživanje zgrada, ponajviše zbog dvostruke fasade koja se zimi zagrijava, a ljeti hladi i činjenice da je pogonjen biodizelom i uljem uljane repice.

9) Toranj Marko Polo, Hamburg

Jedinih prostor na ovom popisu koji se koristi u stambene, a ne poslovne svrhe, neobičan rebrasti dizajn Marco Polo Tower stanovnici ili vole ili mrze.

Stanovnici mogu biti sigurni da žive u jednom od najboljih njemačkih uspjeha u održivosti putem konstruiranih vakuumskih kolektora na krovu koji toplinu pretvaraju u sustav hlađenja stanova.

8) Cube Building, Berlin

Struktura Cube “pametni ured” novi je dodatak obzoru Berlina koji su prošle godine otkrili 3xn arhitekti.

Došao je na naslovnice zbog svog upečatljivog kiparskog dizajna unutarnjeg stakla, presvučenog solarnim pločama, zajedno s tvrdnjom da je prvi europski ured koji odgovara 21. stoljeću.

7) CopenHill, Kopenhagen

Najčistija elektrana na otpad na svijetu, CopenHill radi na pretvaranju preko 440 000 tona otpada u čistu energiju godišnje.

To bi mogla biti i jedina elektrana na svijetu s cjelogodišnjom skijaškom stazom na otvorenom na krovu.

6) Zgrada Pricewaterhousecoopers, London

Londonska baza za računovodstvenu tvrtku PwC malo se razlikuje od one koju biste pronašli u financijskoj četvrti – dizajnirana je za pružanje izolacije i hladnog zraka na svim pravim mjestima, a sadrži potpuno automatizirani sustav upravljanja zgradom koji regulira solarne oplate i vrtni krov.

5) Muzej sutrašnjice, Rio de Janeiro

Preko 25 000 ljudi posjetilo je Muzej sutrašnjice prvog dana otvaranja 2015. godine, gdje ga je kasnije za svoju inovaciju nagradio MIPIM, jedno od najuglednijih svjetskih arhitektonskih tijela.

Muzej, koji je The Guardian opisao kao “zanosan poziv na zamišljanje održivog svijeta”, sadrži pokretne solarne panele dizajnirane da maksimaliziraju sunčeve zrake i prirodni sustav klimatizacije.

4) Vancouver Convention Center, Vancouver

Kongresni centar u Vancouveru dom je najvećeg vrtnog krova u cijeloj Kanadi, gdje više od 4.000 različitih vrsta biljnog svijeta raste među posjetiteljima.

Njegova kulisa na rivi prikladan je podsjetnik da centar svake godine uštedi vode za 300 000 wc kotlića zbog svog učinkovitog sustava. Na krovu se nalazi i približno 240 000 pčela koje pod nadzorom ima cijeli tim pčelara.

3) Torre Reforma, Mexico City

Torre Reforma potencijalno je najzelenija zgrada u Latinskoj Americi, koja koristi stare školske betonske ukrase, štedi 30 posto godišnje potrošnje vode putem tehnologija za višekratnu upotrebu, a više od 80 posto materijala dobiveno je iz okolice.

Štoviše, otporan je na potres.

2) Šangajski toranj, Šangaj

Drugi najviši neboder na svijetu može se pohvaliti s 43 različite održive tehnologije, uključujući obnovljive izvore energije, uređenje okoliša za hlađenje zgrade i spiralni parapet koji sakuplja kišnicu koja se reciklira u sustav klimatizacije.

Daleko je najskuplji neboder na ovom popisu s obzirom na to da je gradnja, koja je prijavljena, koštala 2 milijarde eura tijekom osam godina.

1) Bosco Verticale, Milano

Više šuma nego zgrada, ovaj stambeni sklop dom je za više od dvadeset tisuća četvornih metara vanjskog drveća i grmlja. 

Vegetacija donosi brojne koristi, nadoknađujući onečišćenje proizvodnjom kisika, izolirajući zgrade radi uštede energije i stvarajući bioraznoliki raj usred velikog grada.