Baltičke zemlje će se isključiti iz ruske mreže u veljači 2025

Male baltičke države će konačno raskinuti i posljednje veze nasljeđa Sovjetskog Saveza

Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (SSSR) raspao se prije 33 godine i od tada su baltičke zemlje (Estonija, Latvija i Litva) krenule potpuno drugačijim smjerom razvoja od svojih bivših sovjetskih prijetelja Rusije i Bjelorusije.

Tijekom godina te su se tri male države integrirale u zapadni liberalni poredak tako što su postale članice EU (plus Schengen i Eurozona) i NATO-a.

Nova ‘željezna zavjesa’ između Baltika i Rusije

Tijekom protekle dvije i pol godine čak se spustila neka vrsta nove ‘željezne zavjese’ između Baltika i Rusije nakon potonje invazije na Ukrajinu, pri čemu su države EU zabranile ulazak ruskim turistima na svoj teritorij.

Uzimajući u obzir sve gore navedeno, mogli biste biti šokirani kada saznate da su unatoč ovim različitim političkim putanjama baltičke zemlje i Rusija ostale vrlo ujedinjene kada je u pitanju opskrba električnom energijom.

Svi su dio mreže BRELL (uključujući i Bjelorusiju) koju kontrolira Moskva. U doba u kojem je glavna tema diljem Europe ‘energetska neovisnost od Rusije’, to se sigurno čini kao nešto od čega boli glava.

Pa ipak, sve će se to uskoro ispraviti jer su prije desetak dana baltičke vlade obavijestile Rusiju i Bjelorusiju da se namjeravaju odvojiti od mreže BRELL 7. veljače 2025., kada bi sporazum trebao isteći. Estonija, Latvija i Litva pridružit će se europskoj kontinentalnoj mreži 9. veljače, dovršavajući na neki način svoju integraciju sa Zapadom.

Zašto su čekali tako dugo?

Ono što bi vas također moglo iznenaditi je da su čak i Ukrajina i Moldavija već sinkronizirale svoje električne mreže s europskom kontinentalnom mrežom.

To se dogodilo ubrzo nakon ruske invazije jer je bilo potrebno osigurati da će napadnuta zemlja imati vanjsku potporu u smislu opskrbe strujom. Međutim, čak i prije početka rata, u Ukrajini su već postojali planovi za pokretanje prelaska na europsku mrežu.

Razgovori o odvajanju od ruske mreže također su se godinama vodili na Baltiku. Naime, već 2007. premijeri tih zemalja potvrdili su da im je to strateški cilj, a 2019. potpisan je sporazum o sinkronizaciji s europskom električnom mrežom.

Onda se dogodio rat i bilo je mnogo strepnje oko toga što to može značiti za male države. Srećom, oni ne kupuju struju od Rusije, ali Moskva može kontrolirati frekvenciju električne struje.

Estonija i Latvija utvrdile su da njihovi sustavi neće biti tehnički spremni za preuranjeni izlazak iz BRELL sporazuma, stoga je na kraju odlučeno iskoristiti vrijeme do formalnog roka za pripremu za prebacivanje.

Sinkronizacija će omogućiti bolju međupovezanost prijenosnog sustava EU-a i integraciju tržišta, omogućujući baltičkim elektroenergetskim sustavima da rade prema zajedničkim i transparentnim europskim pravilima na dobrobit svih potrošača.

Također će potaknuti razvoj obnovljive energije u baltičkim državama i Poljskoj, budući da će novopostavljeni dalekovodi, trafostanice i sinkroni kondenzatori povećati sposobnost prijenosnih mreža da podrže veći udio obnovljivih izvora u ukupnoj proizvodnji električne energije.