Čista energija EU-u uštedjela više od 51 milijarde eura
EU U SAMO GODINU DANA UŠTEDJELA PREKO 50 MILIJARDI EURA ZBOG ČISTE ENERGIJE: Europska unija je u 2025. godini ostvarila procijenjenu uštedu od 51,4 milijarde eura zahvaljujući smanjenju uvoza fosilnih goriva i većem oslanjanju na obnovljive izvore energije. Smanjen je uvoz fosilnih goriva…
Prema podacima koje prenosi Euronews, pozivajući se na izvješće Međunarodne agencije za energiju, ključnu ulogu u tom zaokretu imale su vjetroelektrane i solarne elektrane, koje su smanjile potrebu za uvozom plina, nafte i ugljena.
Manji uvoz, veća energetska sigurnost
Službeni podaci Eurostata pokazuju da je EU u 2025. uvezla energenata u vrijednosti od 336,7 milijardi eura, ukupne mase 723,3 milijuna tona. U odnosu na 2024. vrijednost uvoza pala je za 11,1 posto, a količina za 0,6 posto. Pad je dio šireg trenda nakon 2022., kada su troškovi uvoza energije dosegnuli 693,4 milijarde eura. Od tada je vrijednost uvoza smanjena za više od polovice, a količina za gotovo 15 posto.
Takav razvoj događaja ima i političku dimenziju. Europska energetska tranzicija više nije samo klimatska politika, nego i pitanje sigurnosti opskrbe, cijena i otpornosti na geopolitičke šokove. IEA navodi da su obnovljivi izvori već znatno smanjili potrebu za uvozom goriva u zemljama ovisnima o uvozu. U slučaju EU-a, oko četvrtine opskrbe električnom energijom 2023. ovisilo je o uvezenim fosilnim gorivima; bez vjetra, solara i bioenergije taj bi udio bio gotovo dvostruko veći.
Ipak, ovisnost nije nestala. Eurostat navodi da su Sjedinjene Države u 2025. bile najveći dobavljač naftnih ulja EU-u s udjelom od 15,1 posto, dok su u ukapljenom prirodnom plinu imale dominantnih 56 posto. Norveška je ostala glavni dobavljač prirodnog plina u plinovitom stanju, s udjelom od 52,1 posto.
Solar predvodi, ali mreže postaju usko grlo
Solarna energija izdvojila se kao najbrže rastući dio europske energetske promjene. Euronews navodi da je proizvodnja iz solara u EU-u 2025. premašila 340 TWh i dosegnula oko 12,5 posto ukupne proizvodnje električne energije, uz godišnji rast veći od 60 TWh.
Eurostatovi najnoviji pregledni podaci za 2024. pokazuju da su obnovljivi izvori već činili 48 posto proizvodnje električne energije u EU-u, dok su fosilna goriva imala 28 posto, a nuklearne elektrane 23 posto. Među obnovljivima, najveći udio imale su vjetroelektrane sa 17 posto, hidroelektrane s 13 posto i solarne elektrane s 11 posto.
Ambiciozni ciljevi
No ubrzani rast obnovljivih izvora otvara novo pitanje: može li europska infrastruktura pratiti tempo. IEA procjenjuje da će ulaganja u elektroenergetske mreže u EU-u u 2025. premašiti 70 milijardi dolara, dvostruko više nego prije deset godina, ali upozorava da ulaganja u mreže i skladištenje još ne prate dovoljno brzo širenje čiste proizvodnje. Posljedice su dugi redovi za priključenje, ograničenja u prijenosu jeftine obnovljive električne energije i povremeno smanjivanje proizvodnje kada sustav ne može preuzeti višak energije.
Europska komisija istodobno podsjeća da je cilj EU-a do 2030. podići udio obnovljivih izvora u ukupnoj energetskoj potrošnji na najmanje 42,5 posto, uz ambiciju dosezanja 45 posto. U 2024. taj je udio iznosio 25,2 posto, što pokazuje da je napredak vidljiv, ali i da je za ostvarenje ciljeva potrebno ubrzati ulaganja u mreže, skladištenje, elektrifikaciju prometa i grijanja te energetsku učinkovitost.
