Danas je započeta gradnja podvodnog tunela između Njemačke i Danske
Podvodni tunel između Njemačke i Danske bit će preokret za Skandinaviju, približavajući je srednjoj Europi
Danas je na njemačkom otoku Fehmarn započeo jedan od najvećih infrastrukturnih projekata u Europskoj uniji do sada. Projekt – 18 kilometara dug podvodni tunel koji povezuje Njemačku i Dansku, radi se već nekoliko godina i na kraju će koštati oko 10 milijardi eura.
Svečanosti su nazočili ministar prometa Schleswig-Holsteina Bernd Buchholz i danski ministar prometa Benny Engelbrecht. Gradnja će se pokazati prilično izazovnim, ali pripremni radovi na njemačkoj i danskoj strani su u tijeku od početka 2021.
Krajnji rok za završetak tunela je 2029. godine.
Vlakovi, ali pod vodom
Jedna od najimpresivnijih značajki tunela Fehmarn je dvosmjerna elektrificirana željeznička pruga, uz trake za šest automobila. Prolazit će od njemačkog otoka Fehmarn, u blizini grada Puttgardena do danskog Rødbyhavna na otoku Lolland.
Nakon što ovaj veliki projekt bude dovršen, vožnja vlakom od Hamburga do Kopenhagena trebala bi trajati manje od tri sata, u usporedbi s nešto manje od pet sati sada. Nadalje, projekt je dio sveobuhvatne prometne vizije EU-a za skandinavsko-mediteranski koridor.
Koridor počinje na južnom dijelu Italije i završava u Helsinkiju, prolazeći kroz sve skandinavske prijestolnice. Ova bi inicijativa trebala pomoći daljnjoj integraciji i približiti najsjevernije dijelove bloka centru.
Automobilima će trebati samo 10 minuta da prođu kroz tunel pri ograničenju brzine od 110 kilometara na sat, dok će vlakovi biti ograničeni na 200 km/h i trebat će ukupno 7 minuta. Cijeli tunel bit će izgrađen od 79 montažnih komada.
Projekt košta dansku vladu 7,1 milijardu eura i još 3,5 milijardi njemačku. Prema preliminarnoj analizi, tunel bi se trebao isplatiti generiranjem kumulativnog prihoda u manje od 30 godina.
Nakon što je gradnja započela, organizacija za zaštitu prirode pod nazivom Nabu podnijela je tužbu protiv projekta jer je planirana trasa prolazila kroz 36 hektara grebena koji će neminovno biti uništeni. Sudovi su ipak dali zeleno svjetlo.
Kako se navodi na web stranici projekta, oko 15 milijuna kubičnih metara pijeska i zemlje bit će izvučeno s morskog dna. Dio materijala bit će iskorišten za izgradnju, drugi dio za stvaranje novih prirodnih i rekreacijskih područja, u pokušaju da se nadoknadi šteta.
