Električni automobili i umjetna inteligencija gutaju sve više struje: prijeti li europskim gradovima energetski kolaps?

Električni automobili pune se na svakom koraku, a umjetna inteligencija troši sve više struje. No mogu li zastarjele elektroenergetske mreže izdržati taj pritisak? Europski gradovi traže odgovor u pametnim mrežama koje bi mogle odlučiti hoće li energetska tranzicija uspjeti ili zapeti na kabelima…

Europa ubrzano prelazi na električnu mobilnost, obnovljive izvore energije i digitalne tehnologije, ali pritom se suočava s problemom koji bi mogao ozbiljno usporiti njezine ambicije. Elektroenergetske mreže, od kojih su mnoge projektirane prije nekoliko desetljeća, nisu spremne za nagli porast potrošnje električne energije.

Kako upozorava Tomorrow.City, ključni izazov više nije samo proizvesti dovoljno električne energije, nego osigurati da ona pravodobno i pouzdano stigne do potrošača. Rješenje se sve više traži u pametnim elektroenergetskim mrežama, odnosno sustavima koji uz pomoć senzora, digitalnih tehnologija i umjetne inteligencije mogu predviđati potrošnju, upravljati opterećenjem i sprječavati poremećaje u opskrbi.

Europa treba stotine milijardi eura za mreže koje više ne mogu čekati

Razmjeri problema najbolje se vide u brojkama. Prema podacima Europske komisije, 2023. godine približno 40 posto distribucijskih elektroenergetskih mreža u Europskoj uniji bilo je starije od 40 godina. Za njihovu modernizaciju i proširenje do 2030. godine procijenjena su ulaganja od čak 584 milijarde eura.

Dodatni pritisak stvara elektrifikacija prometa. Prema istraživanju organizacija EIT Urban Mobility, ChargeUp Europe i Europskog udruženja proizvođača automobila (ACEA), objavljenom u rujnu 2026., samo za prilagodbu europskih elektroenergetskih mreža potrebama električnih vozila bit će potrebno približno 24,7 milijardi eura.

Istodobno, umjetna inteligencija postaje jedan od najbrže rastućih potrošača električne energije. Prema Međunarodnoj agenciji za energiju (IEA), globalna potrošnja električne energije podatkovnih centara mogla bi se gotovo udvostručiti, s približno 485 TWh u 2025. na 950 TWh u 2030. godini.

Posebno zabrinjava činjenica da izgradnja novih elektroenergetskih vodova i druge mrežne infrastrukture može trajati između pet i petnaest godina, dok se novi podatkovni centri mogu izgraditi za samo jednu do tri godine.

IEA u svojem izvješću Electricity 2026 upozorava da je diljem svijeta više od 2.500 GW projekata proizvodnje, pohrane i velike potrošnje električne energije suočeno sa zastojima pri priključenju na mrežu. Kako bi se zadovoljile potrebe do 2030., godišnja ulaganja u mreže morala bi porasti za približno 50 posto.

Umjetna inteligencija istodobno stvara problem i nudi rješenje

Paradoks energetske tranzicije jest u tome što umjetna inteligencija, koja povećava potrošnju električne energije, istodobno može postati jedan od najvažnijih alata za njezino učinkovitije korištenje.

Pametne mreže omogućuju praćenje potrošnje u stvarnom vremenu, automatsko prilagođavanje opterećenja i bolje iskorištavanje energije proizvedene iz obnovljivih izvora.

Primjerice, umjesto da se tisuće električnih automobila istodobno pune u večernjim satima, pametni sustavi mogu rasporediti punjenje tijekom noći ili u razdobljima kada je proizvodnja solarne energije najveća. Time se smanjuje vršno opterećenje mreže i potreba za skupim infrastrukturnim proširenjima.

Umjetna inteligencija može predvidjeti i moguće kvarove, analizirati potrošnju pojedinih gradskih četvrti te optimizirati rad trafostanica. Digitalni blizanci elektroenergetskih mreža dodatno omogućuju simuliranje različitih scenarija, primjerice priključenja velikog podatkovnog centra ili iznenadnog povećanja potrošnje.

Europska komisija pokrenula je u lipnju 2026. inicijativu AI.grids, koja okuplja 48 partnera radi razvoja europskih modela umjetne inteligencije za upravljanje elektroenergetskom infrastrukturom. Prvi operativni modeli predviđeni su do kraja 2027. godine.

Utrecht i Beč pokazuju kako bi mogli izgledati energetski gradovi budućnosti

Neki europski gradovi već pokazuju kako se pametne mreže mogu primijeniti u svakodnevnom životu.

Nizozemski Utrecht razvija tehnologiju Vehicle-to-Grid (V2G), koja omogućuje da električni automobili ne budu samo potrošači, nego i privremeni spremnici električne energije. U okviru inicijative We Drive Solar vozila mogu pohranjivati višak solarne energije i vraćati ga u mrežu kada potrošnja poraste.

Takav pristup otvara mogućnost da parkirani automobili postanu važan dio gradske energetske infrastrukture, umjesto da predstavljaju samo dodatno opterećenje.

U Beču se, pak, kroz istraživačku infrastrukturu Smart Grid Lab austrijskog tehnološkog instituta AIT ispituje kako sigurno povezati solarne elektrane, dizalice topline, baterijske sustave, električna vozila i pametne zgrade.

Ovi primjeri važni su i za hrvatske gradove, koji se sve intenzivnije suočavaju s potrebom razvoja punionica za električna vozila, integracije solarnih elektrana i povećanja energetske učinkovitosti javnih zgrada.

Za gradove i općine to znači da energetsko planiranje više ne može biti odvojeno od prometnih strategija, urbanističkog razvoja i digitalizacije komunalne infrastrukture. Suradnja s operatorima elektroenergetskih mreža postaje nužna već u početnim fazama planiranja novih gradskih projekata.

Pametne mreže pritom nisu zamjena za ulaganja u fizičku infrastrukturu, nego način da se postojeći kapaciteti bolje iskoriste i nova ulaganja usmjere ondje gdje su najpotrebnija.

Budućnost europskih gradova zato neće ovisiti samo o broju električnih automobila, solarnih panela ili podatkovnih centara. Sve će više ovisiti o sposobnosti gradova da povežu proizvodnju, potrošnju i pohranu električne energije u jedinstven, inteligentan sustav.

Jer grad budućnosti neće biti samo onaj koji proizvodi više čiste energije, nego onaj koji zna kada, gdje i kako tu energiju najbolje iskoristiti.