Energetske zajednice građana hit u Europi: Udružili se i struju plaćaju tek za djelić tržišne cijene

Energetske zajednice građana u Hrvatskoj još nisu zaživjele zbog brojnih zakonskih prepreka. U Europi su one sve češća pojava. Donosimo priču iz Belgije, u kojoj je u rujnu prošle godine u gradu Mechelenu pokrenuta prva energetska zajednica u toj zemlji

U razgovoru za The Brussels Times, direktor projekta, profesor Thierry Coosemans i voditeljica projekta Rebecca Hueting izjavili su da su zajednice ključne za zeleniju europsku energetiku.

‘Članovi zajednice rade skupa na proizvodnji lokalne obnovljive energije koja se također troši lokalno – u biti stvaraju se mali energetski otoci. Tim se otokom tada upravlja kao malom mrežom u suradnji s većom vanjskom mrežom‘, objasnio je Coosemans.

U praksi članovi zajednice mogu biti obični građani, ali i poduzeća ili lokalne vlasti

Njezina najveća prednost je u tome što svi dionici dijele troškove ulaganja u obnovljive izvore energije umjesto da ih sami plaćaju.

Energetska zajednica u Mehelenu okuplja 70 kuća i 15 stanova koji se opskrbljuju električnom energijom sa 729 solarnih ploča na svojim krovovima. Struju plaćaju 0,16 €/kWh, što je znatno manje od socijalne cijene od 0,23 €/kWh i daleko povoljnije od 0,60 €/kWh, koliko je prosječna cijena struje u Belgiji.

Članstvo u zajednici je dobrovoljno i svatko iz nje može izaći u bilo kojem trenutku. Naravno, što su zajednice veće, to su otpornije na volatilnost tržišta.

Energetske zajednice također su manje ovisne o vanjskim izvorima energije i potencijalnom povećanju cijena koje se mogu dovesti do toga. ‘Cijena ovisi o tome koliko energije možete proizvesti i koliko potrošite. Što su troškovi učinkovitije dijele, to je isplativije biti dio energetske zajednice‘, rekao je Coosemans.

Povrh toga, članovi zajednice svjesni su koliko se energetski proizvodi i svoju potrošnju mogu lakše prilagoditi količini dostupne energije. ‘Gotovo da nije važno ono što se događa na europskom tržištu, već samo ono što se događa na vašem otoku‘, kaže.

Potencijalne uštede ovise o različitim čimbenicima, od toga koliko su ljudi spremni unaprijed uložiti do geografskog položaja

‘Razlika može biti u rasponu od jedan do 30 posto. Lako je ako živite negdje gdje ima puno vjetra ili sunca, ali će biti puno teže ako nemate ni jedno ni drugo‘, napominje Coosemans.

U Belgiji bi pokrivanje krova obiteljske kuće solarnim pločama obično trebalo biti dovoljno za godišnju potrošnju električne energije. ‘Ali ako je ta kuća stambena zgrada s pet katova, ta se energija mora podijeliti s pet – što znači da će pokriti samo 20 posto troškova svakog kućanstva‘, objašnjava Hueting.

Moguća je manja, modularna organizacija energetskog tržišta, au tome će ulogu imati energetske zajednice distribucijom energije u manjim jedinicama, dodao je Coosemans, ističući: ‘Budućnost će biti mješavina centralizirane i lokalno proizvedene energije. I dalje će nam trebati osnovna opskrba, ali diverzificirati tržište energije.‘

Više potražite na tportal.hr